Barakuda, strijelko, morski paun, kakve sve ribe plivaju po našem Jadranskom moru, koje su nove Barakude stigle, tko je strijelko, a tko paun riba i što najviše smeta Jadranskom moru, nedavno je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio prof. dr. sc. Jakov Dulčić znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
U sjevernom Jadranu sve više se vide i tropski elementi, činjenica je od koje ne možemo pobjeći – riječi su prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a to znači tropski elementi su dospjeli i u sjeverni dio Jadrana, najsjeverniju točku Mediterana.
Sjeverni Jadran je područje koje se odlikuje raznovrsnom faunom. Međutim, kako je sve skloni promjenama, naročito u temperaturi, u hidrografiji, stanište sjevernog Jadrana postaje stanište takvih vrsta koje dospijevaju ili iz područja našeg južnog dijela ili dospijevaju kao tropski elementi preko Sueskog kanala u Mediteran, a onda čak do sjevernog Jadrana. Ili dospijevaju iz područja istočnog Atlantika preko cijelog Sredozemlja do sjevernog dijela Jadrana.
U Jadranskom moru već su zabilježene egzotične tropske vrste riba među kojima je i žutousna barakuda. Do sada je bila isključivo u južnim dijelovima, a sada se može naći u većim količinama i na prostorima sjevernog Jadrana. Prof. dr. sc. Dulčić pojašnjava o čemu se radi:
– To je primjer takozvane tropikalizacije, tropski element dospijevaju u sjevernija područje, a drugi proces imamo primjer meridionalizacije gdje autohtone ribe, poput našeg strijelka, vrsta koja je postala toliko brojna u sjevernom Jadranu da je na izvjestan način počela biti i problem tamo domicilnim ribarima, a isto tako počela je i narušavati hranidbeni lanac što znači da ugrožava gospodarski važne ribe kao što su prije svega cipli.
Posljedica koronavirusa je pročišćeno more
– Problem cijelog Mediterana, uključujući i našeg Jadrana, stalna je izloženost klimatskim promjenama, procesima bioloških invazije, izloženost velikom transportu – to je utjecaj balansnih vida. Na neki način kroz smanjenje aktivnosti samog čovjeka došlo je na neki način do oporavka u smislu da sada organizmi nemaju više “straha”, jednostavno ponašaju se normalnije, riječi su prof. Dulčića koji za primjer daje – svaki dan imate stotine i stotine tisuća mreža u moru, udica i sada kada se ta aktivno smanjila, organizmi ne vide sve zamke koje su postavili ljudi, na neki način sada se ponašaju slobodnije, sve više su dostupne ljudskom oku.
Neke ribe zvuče opasno, trebamo li ih se bojati?
Morski paun je klasičan primjer biološke invazije. Prije 10-15 godina prvo na području Kariba, zatim istočnog Atlantika, a sada je i Mediteran izlažem njegovoj invaziji. Ta vrsta, inače porijeklom iz Indo-Pacifika, preko Sueskog kanale dospjela je u Mediteran. Nezaustavljivo se širi, brzo raste i predstavlja veliki problem.
U Turskoj u vodama Egejskog i Crnog mora u tolikom je broju da su prepustili ribarima da izlovljavaju što je moguće više, a znanstvenici kažu kako tu ribu koristiti u prehrani. Prof. Dulčić naglašava:
– Međutim, treba biti jako oprezan s ovom vrste, ona ima otrovne bodlje, tako da ubod na jednu od tih bolji može biti smrtonosan kod slabijih organizama, koji imaju slabi imunitet. Njegova mana je što je jako spor, brzo se može uklanjati iz prostora, ali to je strahovito skupa, Iziskuje puno podmorskih rendžera. Nezaustavljivo se širi, nalazi se utočen kod otoka Krfa i Kefalonija što znači praktično na samo ulasku u Jadransko more. Ne bih volio da takva vrsta uđe u naše more jer bi za područje južnog i srednjeg Jadrana mogao praviti problema.
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić i dr.sc. Marcel Kovačić, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci autori su monografije “Ihtiofauna Jadranskoga mora” koja obuhvaća 456 vrsta riba koje su do sada zabilježene u Jadranskom moru. U međuvremenu je utvrđeno još 6 vrsta riba.
Neke ribe zvuče opasno, trebamo li ih se bojati?
Strijelko, još se kaže strijelka skakuša, to su dva točna hrvatska naziva, jedini je predstavnik svog roda u Jadranskom moru, inače naraste do 1.30 metara i čak 14 kila, objašnjava Neven Iveša, morski biolog sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
A u sjeverni Jadran strijelko je došao iz južnog dijela.
– S obzirom na neke promjene u eko sustavima danas, ribe iz toplijih dijelova Jadrana kao što je npr. strijelko se sele sjevernije, a s obzirom da je istarsko primorje izuzetno bogato ribom, eutrofno, ima puno planktona, puno razina hranidbenog lanca, jako puno sitne ribe. Strijelko ovdje nalazi jako puno hrane i zato se tu zadržava, dodao je.
Strijelko ima čeljust poput pirane. Ribari kažu – šteti našim domaćim vrstama.
Početkom godine to su nam potvrdili i ribari u poznatoj Tarskoj vali. Boćata voda nekad je bila idealno stanište cipla i brancina. A danas?
Čini se da da ćemo ovu ribu sve češće viđati na našim ribarnicama. Strijelko je očito došao s namjerom da opstane, a to će mu izgleda i uspjeti. Jer značajnijih prirodnih neprijatelja – nema.
Izvor: HRT