Dabar – štetočina ili čuvar šumske vode?

Najveći glodavac europskog i azijskog kontinenta i drugi po veličini na svijetu (poslije kapibare) je dabar. U Hrvatskoj je bio potpuno istrijebljen zbog pretjeranog lova. Ponovo je unesen 1996. godine u sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj kada je iz njemačke pokrajine Bavarske dovezeno 75 jedinki koje su ispuštene na području Šumarije Novoselec, UŠP Zagreb. Introdukcija je u potpunosti uspjela, što dokazuje činjenica da se proširio i po susjednim zemljama.

Dabar – “noćna ptica”

Ovaj tajanstveni, pretežno noću aktivan sisavac, za nastanjenje bira mjesta gdje ima dovoljno hrane, čistu vodu i gdje nije uznemiravan. Dabar, lat. Castor fiber može rušiti stabla zahvaljujući dvama gornjim i dvama donjim prednjim sjekutićima koji su sprijeda obučeni u caklinu koja sadrži veliku količinu željeza, što zubima daje jasnu narančastu boju. Dodatna prilagodba sastoji se u tome što su ti sjekutići na krajevima povijeni prema unutra. Način na koji još funkcioniraju dabrovi zubi je taj da rastu neprestance, budući da se neprestance troše, i tako stalno ostaju iste dužine.

Vrsni graditelji brana

Brana je prva građevina koju dabrovi grade jer im tako nalaže instinkt, a ima funkciju zaštite od njihovih prirodnih neprijatelja vukova i medvjeda. Tek kada zgotove brane, koje mogu biti poredane u seriji, započinju s izgradnjom nastambe koja se nalazi u samome ribnjaku ili jezeru i čiji je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode. Podvodno se nalazi ulaz, a tako je smješten kako u nastambu ne bi ulazile druge životinje.

To se pokazalo učinkovitim, osim u slučajevima kada dabar dijeli stanište s bizamskim štakorom, koji je također odličan plivač. Od otvora uzlazno vodi hodnik sve do komore koja se nalazi iznad površine vode gdje životinje mogu normalno disati. Komora je najčešće podijeljena na dva dijela pa im jedna služi za sušenje dlake, a druga kao obitavalište.

Obiteljske životinje

Obitelji broje deset do dvanaest članova, tj. četvoro odraslih jedinki i šestero ili osmero mladih. Svoje nastambe grade noću oslanjajući se na svoj izoštren osjet opipa, njuha i sluha, dok im je vid slabija strana. Grade ih na način da blato i kamenje nose u kandžama, a drvnu građu među zubima.

Članovi obitelji ne trpe pripadnike drugih klanova, u što su se mogli uvjeriti sudionici i svjedoci puštanja prvih jedinki na područje Hrvatske. Tom su prilikom u svrhu transporta životinje bile smještene u kaveze, a jedan je dabar zabunom smješten u kavez s obitelji kojoj ne pripada pa je u Hrvatsku stigao s ozbiljnim i dobro vidljivim ranama po leđima.

Pročišćivaći voda

Dokazano je kako dabrovi dodatno pročiste šumsku vodu tamo gdje se nastane. Kao prvo, voda koja se prelijeva preko njihovih brana dodatno obogaćuje ribnjak ili jezero kisikom. Drugo, dolazi do pojačanog taloženja na dno, odnosno fizičkog odvajanja mulja i svega drugog od vode koja je lakša i stoga ostaje gore. Takva, još čišća voda privlači još više vrsta da se nastane na toj lokaciji pa se zahvaljujući dabru povećava i biodiverzitet.

(Izvor: Časopis Hrvatske šume, godina 2015, broj 221, autor Marija Glavaš)

Štetočina ili čuvar?

Dok znanost i ekolozi oporavak dabrova smatraju čudom i pozdravljaju ga, drugi baš i ne dijele to mišljenje. Poljoprivrednici ih u nekim krajevima drže već elementarnom nepogodom jer za gradnju i metar i pol visokih brana pustoše i obližnja kukuruzišta, voćnjake te ostalo drveće uz vodu. također, sve je više pritužbi vlasnika ribogojilišta kojima dabar može preko noći učiniti velike štete. Osobito u uzgajalištima pastrva gdje je dotok svježe vode itekako bitan zbog kisika.

Plan gospodarenja dabrom u RH

U Hrvatskoj je dabar strogo zaštićena vrsta i ubraja se u sitnu divljač. Vlada Republike Hrvatske na sjednici u siječnju 2020. godine osnovala je Povjerenstvo za gospodarenje dabrom. Njegova zadaća je izrada i provođenje Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj i njegovih revizija, akcijskog plana te praćenje ostvarenja planiranih aktivnosti i ocjena učinkovitosti provedbe Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj.

I divljač i strogo zaštićena vrsta

Dabar je i divljač i strogo zaštićena vrsta u RH. Plan gospodarenja dabrom treba propisati kvote za odstrel. Međutim, zbog velikih gospodarskih šteta, na zahtjev je moguće dopustiti odstrel određenog broja dabrova i već je bilo nekoliko takvih slučajeva.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *