O načinu formiranja ukupnog iznosa ribolovne dozvole već smo pisali. Nakon tog članka zaprimili smo brojne reakcije i upite i putem e-maila, ali i na društvenim mrežama. Reakcije su različite. Od onih kojima je cijena previsoka, do onih koji su spremni platiti duplo više. Ali uz uvjet da se uvede više reda u gospodarenje vodama
Kako se formira cijena dozvole?
Dozvola se sastoji od dva dijela: naknade i sredstava za financiranje obveza određenih zakonom.
- Visina iznosa naknade za dozvole iznosi 100,00 kuna za sve godišnje dozvole u RH. Od iznosa naknade za sve tipove ribičkih dozvola, ovlaštenik ribolovnog prava na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske prenosi 40%, na račun Saveza prenosi 40%, a 20% ostaje na računu ovlaštenika ribolovnog prava.
- Neovisno o visini iznosa naknade za ribičke dozvole, ovlaštenik ribolovnog prava samostalno internim aktom određuje visinu sredstava za financiranje obveza određenih Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. Iz tih se sredstava financira poribljavanje, organizacija i provođenje ribočuvarske službe i druge potrebe ovlaštenika (ribolovnog društva).
U praksi to znači da ukupni iznos godišnje dozvole diktiraju ovlaštenici (ribolovna društva) jer oni sami određuju iznos drugog dijela dozvole – sredstva za financiranje obveza.
Iz tog razloga cijene godišnjih dozvola variraju jer društva određuju različite iznose drugog dijela dozvole. Uobičajeni su iznosi od 400 kuna pa na više. Ukoliko se doda iznos propisane naknade tom iznosu, dolazimo do ukupnih iznosa godišnjih dozvola od 500 kn pa na više.
Koliko novca ostaje ribolovnim društvima?
Kako bi pojasnili stvari, uzet ćemo za primjer imaginarno ribolovno društvo koje je za 2021. godinu donijelo odluku o ukupnom iznosu godišnje dozvole od 600 kuna.
Ukupni iznos sastoji se od NAKNADE od 100 kn i SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE OBVEZA od 500 kn.
Iznos naknade propisan je Pravilnikom o ribičkim dozvolama u slatkovodnom ribarstvu i za područje cijele RH iznosi 100 kuna (za godišnje dozvole).
Visinu sredstava za financiranje obveza određenih Zakonom o slatkovodnom ribarstvu određuje internim aktom svaki ovlaštenik ribolovnog prava. To znači da ovaj iznos nije jednak i različit je od ovlaštenika do ovlaštenika.
Također, od iznosa NAKNADE, na račun ovlaštenika ribolovnog prava prenosi se 20% (20 kn).
U prijevodu, ukoliko je ribolovno društvo s početka priče propisalo ukupni iznos godišnje dozvole od 600 kuna, tada na račun društva ide 520 kuna, na račun Proračuna RH 40 kn, a na račun HŠRS-a ide 40 kuna.
Na što bi se trebala trošiti sredstva?
Sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, ribolovna društva prikupljena sredstva trebala bi namjenski koristiti za:
- organizaciju sportskog ribolova
- poribljavanja
- organizaciju i provođenje ribočuvarske službe
- druge potrebe za provođenje ribolovnog prava
Mnogi se pitaju čuva li se i poribljava dovoljno?
Najviše pritužbi na zamjenu uvjerenja i ribočuvarsku službu!
Najviše je reakcija izazvala činjenica da je krajem godine bilo potrebno izvršiti izmjenu uvjerenja o položenom ribičkom ispitu. Cijena izmjene, odnosno izrade novog uvjerenja iznosila je 100 kuna i išla je na teret ribolovaca.
Također, velik broj ribolovaca tvrdi da su spremni platiti i veću cijenu godišnje dozvole, ali pod uvjetom da se uloži više sredstava u gospodarenje vodama i provedbu planova upravljanja. Kao najveći problem ističe se ribočuvarska služba. Odnosno izostanak iste na pojedinim vodama.
Postoje i svijetli primjeri gospodarenja, gdje se sustavno ulaže u poribljavanje i očuvanje ribljeg fonda uz kontrolu i provođenje planova upravljanja. Takva društva, uz veliki broj članova i prikupljene članarine, imaju i veliki broj prodanih dnevnih i višednevnih dozvola. Iz tih sredstava uređuju šetnice, ribičke domove i ribolovne pozicije.
Nažalost, postoji i ona druga strana. Društva koja gospodare uistinu reprezentativnim i kvalitetnim vodama koje su, zbog sustavne nebrige i nemara ovlaštenika, s vremenom postale vode drugog reda. Bez planskog upravljanja, ribočuvarske službe i kontrole.
Nadamo se da će ovih drugih biti sve manje i da ćemo svi učiti na pozitivnim primjerima. Kojih, Bogu hvala, imamo! Nadamo se da ćemo i na ovom portalu uspjeti prezentirati sve takve i pomoći im u daljnjem radu!
Bistro!
O poribljavanje rijeka da ne pričamo…. Sava ima nekoliko društava u Zagrebu, koliko vidim niti jedno ne uređuje obale, a niti jedno ne poribljava. Ovom godinom npr Pešćenica naplaćuje 20 kn dnevnu što je OK u ovakvom sustavu ne brige. Sve iznad toga je katastrofa. S druge strane zašto Sava ne bi bila izdvojeno i sa se konačno vodi briga pa bi bili zainteresirani platiti više…. Godišnju uzeti zbog Save bi bila utopija pogotovo za spinere jer se grabežljivcima jako malo poribljava općenito
A čemu zapravo služe Zajednice ribolovnih društava? Osim da uzimaju dio novaca za svoje potrebe, odnosno da budu poveznice (?) između HRŠS i klubova, prenesite ribolovno pravo na Društvai znatno će se smanjiti cijena ribolovnice.
Potvrda o položenom ribičkom ispitu čemu služi? Što se polaže? I koja je svrha te potvrde, Sve što ribič mora znati piše na poleđini ribolovnice. Ukidanjem te famozne potvrde dodatno bi pojeftinila cijenu ribolovnice.
Samo uvjetovanje zakonom o slatkovodnomribarstvu da moraš biti član HRŠS-a da bi ishodio ribolovnicu bez mogučnosti izbora baš i nije u skladu sa demokratskim načelima.
U zakonu o slatkovodnom ribarstvu ne postoji kategorija rekreativni ribič, a samim time također nema mogučnosti biti rekreativni ribič ili sportski ribič koji su itekako dvije različite vrste ribiča. Onaj koji se želi natjecati neka se natječe i pohvalno je, a onaj koji ribolovi rekreativno financira kupnjom ribolovnice onog kobi se natjele (?), kupnjom opreme, hrane i ostalih troškova koja prate natjecanje. Tko se želi natjecati neka plati iz svog đepa ili neka si nađe sponzora.
Jedinstvena ribolovnica je ono što bi trebala biti osnova za ribiče.
I na osnovu trenutne situacije u zemlji, gdje su mnogi bez posla ostali ili su im znatno umanjeni prihodi HRŠS i Ministarstvo poljoprivrede NISU SPUSTILI CIJENU RIBOLOVNICE. (?)
kakva su to obavezna ribolovna društva – to u žargonu i pravima ne postoji ,udruga ili društva su zajednica koja ima određeni brij članoav i zasniva se na dobrovoljnom članstvu i svaka udruga mora biti neovisna i nemora biti član neke pokrovne odnosno državne udruge ? 95 % članova ŠRSH odnosno lokalnih klubova dolazi u klub samo kad kupuje ribolovnicu koja ucijenom o kupnji uvjetuje članstvo!!!???? treba tražiti ustavnost ! na moru nema klubova ni saveza i jedna ribolovnica vrijedi za cijeli Jadran ! i uvjerenje je bespotrebno amim tim što za kupnju ribolovnice 1,3,7dana nije potrebno .i ispada da neko ko vozi auto 7 dana netreba dozvola a za više trteba ( smjeh od odluke )i ako kupiš državnu dozvolu 100 kn i ideš na drugo područje opet moraš istu kupiti i tako kolik klubova toliko državnih dozvola plus klupska po 400 kn a fizićki si sam ? a o pametnom telefonu i aplikaciji je i glupo govoriti ,tako da poslje 50 godina pecanja a nemaš telefon nema pecanja ????