U slučaju toplijeg vremena i izostanka snijega, fazani već u veljači počinju okupljati koke i pripremati se za parenje koje bi tijekom ožujka trebalo započeti u punom smislu riječi. Fazan je divljač koje je, do ne tako davno, bilo u puno većem broju u našim lovištima.
Danas je situacija malo drugačija. U svakom slučaju, uz malo više rada i brige, ova poljska koka mogla bi imati zapaženo mjesto u funkcioniranju lovačkih udruga i društava. Nažalost, lovni turizam i profit koji isti donosi nisu još dovoljno prepoznati i razvijeni.
Fazan – istine i zablude
Laž: Fazan je poljska koka kojoj ne odgovara šuma i šumarci?
Istina: Fazan je vrsta pernate divljači koja potječe iz šumovitih, brdskih i planinskih dijelova Kine. U skladu s time u Hrvatskoj može bez problema živjeti u brdskim i šumovitim dijelovima s obzirom da u svojoj domovini žive i preko 600 metara nadmorske visine u dosta surovoj klimi.
—
Laž: Neobrađenost polja i manjak poljoprivrede je osnovni preduvjet za život fazana i razlog za određivanje niskog boniteta staništa za fazansku divljač?
Istina: Neobrađena polja, šumarci i šume su odlično stanište za fazana jer u proljetnom periodu posjeduju veću količinu insekata koji pomažu opernaćivanju mladih fazana kao izvor proteina. Suprotno tome obrađena polja su potpuno gola već sredinom jeseni i početkom zime, nemaju nikakvog zaklona za fazane a moderni poljoprivredni strojevi ostavljaju vrlo malo ili ništa hrane jer gotovo sve pobiru. Količina hrane se lako regulira postavljanjem velikog broja hranilišta „bačvica“ gdje god je to potrebno. Djelom obrađena polja su dobro fazansko stanište ali nisu jedino i najbolje.
—
Laž: Fazana je nekada bilo više u Hrvatskoj jer su se više obrađivala polja?
Istina: Fazana je nekada bilo više po čitavoj Hrvatskoj jer je kao izvrsna divljač za lovni turizam donosio profit lovačkim udrugama te se je ispuštao u većem broju, lovila se je više lisica i ostali predatori, više se je brinulo oko postavljanja hranilišta i nije bilo mnogo štetne divlje svinje koja uništava usjeve i gnijezda fazana.
Autor: dr. sc. Viktor Šegrt