Zabrana olova, novi pravilnik, debljina strune u ribolovu?

Proteklih nekoliko dana puno se prašine podiglo oko priče vezane uz prijedlog novog Pravilnika o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu koji poslan svim Ovlaštenicima i savezu na raspravu. Paralelno su krenule i priče o zabrani korištenja olova i definiranja dozvoljene debljine struna u ribolovu. Naravno, sve je popraćeno brojnim komentarima, pogrešnim informacijama i tumačenjima o stvarima koje definira Pravilnik. No, krenimo redom…

Pravilnik o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu

Točna je informacija kako je trenutno u izradi prijedlog novog Pravilnika o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu.  Prijedlog je poslan svim ovlaštenicima i HŠRS-u na raspravu. Svi koji imaju  prijedloge koje bi trebalo uvrstiti u Pravilnik mogu se javiti kod svog Ovlaštenika i predati prijedloge koje će nakon toga HŠRS objediniti te predati u ministarstvo koji će uvrstiti ili odbaciti prijedloge u Pravilnik koji nakon toga ide na e-savjetovanje.

Na stranicama Ribolov Koprivnica pronašli smo i tekst prijedloga novog Pravilnika. Važno je napomenuti kako prijedlog Pravilnika ne spominje olovo niti debljinu strune niti na jednom mjestu. Tako da su sva “panika” i priče oko toga neutemeljene. Ovaj Pravilnik, ponovimo još jednom, ne bavi se time.

Olovna sačma već zabranjena u vlažnim staništima

Ipak, treba znati da priče o zabrani olova nisu neutemeljene. Ali, nisu niti tako “friške”. Zabrana olovne sačme u lovu već je donesena za područja vlažnih staništa.

U glasovanju krajem studenog 2020. godine, 499 zastupnika u Europskom parlamentu glasovalo je za zabranu olova u vlažnim staništima širom EU, 153 protiv, a 39 ih je bilo suzdržano. REACH odbor Europske unije već je u listopadu 2020. izglasao zabranu olova zbog njegovih vrlo toksičnih svojstava. Ova odredba stupa na snagu dvije godine nakon donošenja. Nakon toga streljivo koje se koristi u močvarama morati će biti bez olova.

Potpuna zabrana olova ipak se nazire?

Što se ribolova tiče, velika je vjerojatnost da slične stvari možemo očekivati u skoroj budućnosti. U nekim zemljama to nije novost i brojne su već krenule u prilagodbu svojih propisa ili su ih već izmijenile. U upotrebi su razne zamjenske legure i materijali, ali o njima nekom drugom prilikom.

Europska agencije za kemikalije (ECHA) već je predložila da se na cijelom području EU zabrani prodaja i korištenje olovnog streljiva za lov i sportsko streljaštvo na otvorenom te korištenje olova u ribolovu.

Europska agencija za kemikalije predlaže da se zabrana prodaje i korištenja olovne sačme provede uz petogodišnje prijelazno razdoblje, kad je riječ o streljivu malog kalibra, te 18-mjesečno prijelazno razdoblje za veliki kalibar. Predviđene su i iznimke kao što je korištenje na otvorenim streljanama koje sakupljaju streljivo. Zabrana se ne bi odnosila na korištenje olovnog streljiva u zatvorenim prostorima. Moguća iznimka je i sportsko streljaštvo pod određenim strogim uvjetima da se minimalizira utjecaj na okoliš.

U slučaju ribolovnih alata, prijelazno razdoblje od tri ili pet godina ovisilo bi o tome je li olovo koje se koristi lakše ili teže od 50 grama.

Smanjenje ispuštanja olova u okoliš

Ukoliko zabrana bude usvojena, smanjilo bi se ispuštanje olova u okoliš za oko 1,7 milijuna tona u razdoblju od 20 godina. Također, izbjegao bi se gubitak kvocijenta inteligencije kod djece koja jedu meso divljači. ECHA procjenjuje da se to odnosi na do 7.000 djece godišnje.

Olovo se desetljećima koristi u streljivu i ribolovnim alatima, unatoč tome što se zna kakav utjecaj ima na ljude, divlje životinje i prirodu. Olovni meci, koje mnogi preferiraju u streljivu, sastoje se od olovne sačme koja se raspršuje iz oružja u obliku mnoštva malih metaka, za razliku od ispucavanja samo jednog metka. Zbog toga samo mali udio ispaljenog olova pogađa svoju metu, a ostatak se raspršuje i ostaje u prirodi. U ovakvoj namjeni, procjena je da se oko 21.000 – 27.000 tona olova godišnje rasprši u okoliš i ugrožava prirodu Europske unije.

Ptice najugroženije

Ostaci olovne sačme obično završe u želucima ptica vodarica poput labudova, flaminga, patki i gusaka. Naime, ptice zamijene olovnu sačmu s kamenčićima koje inače gutaju kako bi pospješile usitnjavanje hrane u želucu. Gutanje olovne sačme najčešće uzrokuje akutno trovanje i bolnu smrt nesretne ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. Europska agencija za kemikalije procjenjuje da to rezultira smrću preko milijun ptica vodarica godišnje.

Kada očekivati odluku o zabrani?

Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomske analize Europske agencije za kemikalije evaluirat će prednosti i mane ovog prijedloga, uzevši u obzir znanstvene dokaze koje zaprime tijekom konzultacija. Mišljenja ova dva odbora očekuju se do sredine 2022. godine.

Nakon toga će Europska komisija zajedno s 27 država članica EU donijeti odluku o zabrani i o uvjetima zabrane.

Izvori: Biom, ECHA

3 komentara

  1. To da se ukine olovo nije uredu i to sto vi izvodite je pretjerano zato sto u ribolovu uvijek treba da se staviti olovo za plovak i grund gdje ide hranilica i olovo lovite vi pametnjakovici bez da stavite olovo da vas pitam dali bi mogli bacit uopce u vodu i dal bi vam plovak stojao nebo sigurno morate uvijek nešto novo izmisliti i malo bi i vi trebali misliti na ljude koji ribe love da normalno love bez bilo kakvih ograničenja olova i svega ostalog nije dovoljno da ste stavili da samo pravo se uvati 20 riba na godinu a karta skupa i sve to je strasno i previse sto se radi izmislja sve je uzas za sve nas ribice i sve to nema potrebe da se radi umjesto da love koji mrežama kradu ribe vi nas ribice zabrane olova stavljate i izmisljajte tople vode i gluposti nista pametno

    1. Zanimljivo a ne smeta im olovo u hrani skriveno pod raznim brojevima i šiframa, ili olovo u cjepivima raznim itd..

  2. Odakle je to olovo namijenjeno za lov i ribolov, zar nije izvađeno iz prirode?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)