Sezona je krpelja – odstranite ih bez premazivanja i paljenja

Pred nama je sezona krpelja. Toplo i vlažno vrijeme idealni su uvjeti za njihovu povećanu aktivnost i širenje. Naravno da su prvi “na udaru” lovci, ribolovci te svi oni koji dio svog vremena provode u prirodi. Brojne su zablude i teorije što učiniti kada se krpelj već pričvrstio na kožu. Prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potrebno ih je odstraniti bez premazivanja, paljenja i sličnih radnji. Više u nastavku…

Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Na sreću samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.

Postupak u slučaju uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Odmah ga treba izvaditi pincetom, (prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom)
zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvući ga iz kože.

krpelji9-2

Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) ili “paliti” plamenom, krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite krpelja jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen, pa se na taj način lakše prenese

zaraza.

Preventivne mjere i zaštita

Preporučene osobne mjere zaštite su:

1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi , nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

3. Primjenite repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću. (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).

4. Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.

Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela).
Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja s glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

5. Otuširajte se po povratku iz prirode.

6. Ako uočite krpelja treba ga što prije ukloniti s kože.

Najčešće bolesti

Pojavljivanje bolesti koje prenose krpelji (najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, rijeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza) ovisno je o prirodnom staništu prenosioca-krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo na nekim endemičnim područjima. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
Prema tome boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj), ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici te planinari, lovci, ribolovci, izletnici, turisti itd.).

LYME BORELIOZA ILI LAJMSKA BOLEST

U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lyme borrelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.
U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.
U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku.

Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi spriječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i /ili neuritis (upala živaca).

Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tijekom 2013. godine u Republici Hrvatskoj je prijavljeno 661 oboljela osoba od Lyme borrelioze, a 2014.godine 470 oboljelih, s trendom porasta u zadnjih desetak godina.
Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju , Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS (KME)

Krpeljni meningoencefalitisa (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a samo u manjem broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti sa ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti).
Po učestalosti je KME druga bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj, tijekom 2013. godine prijavljeno je 44 oboljelih, a 2014. godine 22 , a prosječan broj oboljelih posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je oko 40 godišnje.
Najveći broj oboljelih od KME prema zemljopisnoj proširenosti u Hrvatskoj je na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a zatim slijede Varaždinska i Međimurska županija, a ta su područja već desetljećima poznata kao prirodna žarišta ovih bolesti.

CIJEPLJENJE PROTIV KME

• Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.

• O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo u Vašoj županiji /Gradu Zagrebu odnosno Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

• Cijepljenje se provodi s tri doze cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa i postiže se zaštita koja traje oko 3-4 godine (što znači da se nakon 3 godine treba docijepiti jednom dozom ukoliko se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite) u cjepnim ambulantama pri zavodima za javno zdravstvo.

• Cijepljenje se preporuča osobama koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa (u poznatim endemskim područjima). Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *