Sokolarstvo – uzgoj sokolarskih ptica (1. dio)

Foto: Viktor Šegrt

Već smo ranije pisali o sokolarstvu i u toj rubrici je nekoliko uistinu vrhunskih članaka našeg suradnika, dr. sc. Viktora Šegrta. Budući da gospodin Šegrt obnaša i dužnost predsjednika Hrvatskog sokolarskog kluba, uistinu je relevantan sugovornik na ovu temu. Kako trenutno u Hrvatskoj ne postoji sokolarski časopis u kojem bi nešto mogli reći oni koji zaista sokolare, odnosno love, kroz nekoliko ćemo članaka prenesti dio osnova o sokolarstvu.

Znanje o sokolarstvu treba dijeliti!

Sokolarstvo je prije svega lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom okruženju, a onda sve drugo. Uzgoj sokolarskih ptica, o kojem je – recimo to na fin način, bilo „par riječi“ od „znalaca i eksperata“ je jedna dodana kategorija ili vrijednost sokolarstvu. No, recimo to bolje ovako, ona stara izreka kaže: „Sto puta ponovljena laž postaje istina!“ Malo dodatnih informacija nije na odmet jer znanje u sokolarstvu treba dijeliti – i to ne „dijeliti“ na način da kažeš nekome tko te nazove i nešto pita: „Reći ću ti ako kupiš sokolarsku pticu od mene!“  Žalosno, ali istinito, jer ima i takvih. Znanje treba zaista dijeliti, naravno ako imaš znanja i iskustva te si nešto vidio, a nisi „internet sokolar“ i „stalak uzgajivač“.

U Hrvatskoj danas postoji jedna solidna ekipa sokolara koja je davnih dana završila tadašnji tečajeve sokolarenja kod pionira hrvatskog sokolarenja Emilija Menđušića, te kod njega naučila  jedini ispravan sokolarski put.

Tečaj sokolarenja pionira sokolarenja Emilija Menđušića

Put na tadašnjem tečaju sokolarenja koji je trajao 7 dana u komadu se sastojao od:

1. Naučiti izradu opreme – vezice, užad, stavljanje opreme na pticu itd. (tu ne mislim na izradu kapica i rukavica, mada smo dobili šablone, jer za to čovjek treba imati i dara i vještine – ja je osobno nemam niti pod razno i divim se ljudima koji izrađuju vrhunske sokolarske rukavice i kapice)

2. Naučiti kako napraviti sigurnu i kvalitetnu volijeru za držanje sokolarske ptice s potrebnim adekvatnim stalcima ovisno o vrsti ptice

3. Svladati osnove držanja ptice na rukavici, vaganja, pozivanja na rukavicu i vabilo, slobodnog leta i uvod u lov.

4. Kako odabrati sokolarsku pticu sukladno divljači koju imaš dostupnu na terenu te odabrati pticu koja je dobra za tip terena u kojem živiš

5. Lov – tu smo nakon osnova išli dalje i tražili sokolare koji LOVE, a ne DRŽE sokolarske ptice u volijerama i na stalcima (Stalak lovci), i od njih učili na tereni kako se to radi. Tu najveća hvala ide apsolutnoj legendi lova, lovne kinologije i sokolarstva na ovim prostorima i u svijetu, Hariju Heraku. On nam je to znanje bezrezervno dijelio i pokazivao na terenu sa svojim sokolarskim pticama te napravio od onih koji su htjeli slušati poprilično solidne sokolare.

6. Uzgoj – o tome smo čuli i dobili informacije, ali nismo ni sanjali s uzgojem započeti sokolarenje jer je to bila eventualna perspektiva u nekoj dalekoj, dalekoj budućnosti nakon što smo svladali osnove sokolarenja i počeli loviti. Ovakvu priču podupire i dodatno osnažuje ponovno Hari Herak koji je to pokazao sa svojim lovačkim psima s kojima je PRVO LOVIO, a zatim NAJBOLJE IZ LOVA ostavljao za utakmice i uzgoj te s njima postao 27 puta prvak na svijeta i to predstavljajuću jednu malu zemlju uz kinološke velesile.

Također, način lova te uzgoja nam je Herak objasnio i za sokolarske ptice: „Što će ti i najveća, i najbjelija, i najljepša i najteža, ako s njom nisi nikada lovio i to nitko nikada nije vidio. Za to si uzmite pa držite i uzgajajte ukrasnu perad, papige ili štigliće. Sokolarske ptice su stvorene za lov i samo najbolje iz lova ima smisla danas, sutra staviti u uzgoj.“

Dugogodišnja tradicija na Zapadu

Naravno, ovo je inače nešto što desetljećima rade sokolari na Zapadu. Kao primjer je odlično navesti Sky Trials u Americi gdje na kraju sezone lova sokolari dolaze sa sokolovima i rade Sky Trails te vide neke dodatne elemente i takve sokolove stavljaju u daljnju reprodukciju. Isto je s jastrebovima, harisima, sokolovima i drugim vrstama desetljećima rađeno i u Velikoj Britaniji koja je zaista sokolarska velesila s puno sokolara, knjiga, DVD-a i znanstvenih radova nastalih iz praktičnog sokolarstva te na kraju uzgoja koji se kod pravih uzgajivača bazirao na selekciji sokolarskih ptica koje prvo love u terenu.

Autor: dr. sc. Viktor Šegrt, predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *