More zvukova ispod površine

Potpuno je pogrešno razmišljanje i povezivanje morskih dubina s tišinom. Upravo suprotno! Mnogi morski organizmi komuniciraju zvukom i određeni zvukovi u vodi putuju kilometrima daleko. More je sve, samo ne tiho!

More zvukova ispod površine

Upravo je ta “morska” buka tema interaktivne izložbe „More zvukova“ Aquariuma Pula otvorene još 2019. godine. Zahvaljujući njoj, mogli smo doznati kako zvuk u morskoj vodi putuje 4.4 puta brže nego u zraku; prosječnom brzinom od 1500 metara u sekundi (m/s), dok u zraku putuje tek 340 m/s. Sezonske fluktuacije temperature i saliniteta dodatno ubrzavaju zvuk, tako npr. povećanje temperature za 1 °C ubrzava putovanje zvuka za 4.5 m/s, dok ga povećanje saliniteta ubrzava za 1.3 m/s. Posljednja znanstvena istraživanja ukazuju na promjene brzine zvuka i zbog acidifikacije (zakiseljavanja) oceana, pri čemu se brzina udvostručuje, a intenzitet slabi. Stoga se može zaključiti da utjecaj klimatskih promjena – povećanje temperature, saliniteta i kiselosti – potencijalno mijenja način na koji se zvuk širi u oceanima.

U prosjeku, ambijentalni zvukovi u moru kreću se u rasponu od 20 do 80 decibela (1 µPa) s povremeno jačim zvukovima, poput podvodnih vulkana, zemljotresa, kretanja ledenjaka itd. Međutim, tijekom zadnjih desetljeća, mnoge ljudske aktivnosti kao što je pomorski promet pojačale su ambijentalni zvuk za 12 dB iznad prirodne razine, dok komercijalne ili vojne aktivnosti proizvode zvukove intenziteta i do 250 dB (1 µPa).

Više od 800 vrsta koje proizvode zvukove

Danas poznajemo preko 800 vrsta riba koje imaju sposobnost proizvodnje zvuka. Naime, proizvodnja i opažanje zvuka igra važnu ulogu za njihovu orijentaciju, ishranu, reprodukciju i bijeg od grabežljivaca. Ostale zvukove ribe mogu proizvoditi nenamjerno tijekom promjene brzine i smjera plivanja, korištenjem mišića na plivajućem mjehuru te međusobnim trljanjem dijelova tijela. U nastavku donosimo samo neke od njih.

Morski konjić – 800Hz – 28 kHz

Tijekom udvaranja i hranjenja, morski konjići proizvode razne zvukove. Trljanjem koštanih dijelova glave i vjenčića morskih konjića nastaju zvukovi škljocanja i cvokota koji su dodatno pojačani korištenjem plivajućeg mjehura.

Crnej – 100 – 1000 Hz

Crneji su ribe prepoznatljive prema načinu udvaranja mužjaka, poznatom kao „signalni skok“ tijekom kojeg se mužjak uspinje po vodenom stupcu te naglo zaranja dok proizvodi pulsirajuće zvukove. Zahvaljujući ovoj specifičnoj metodi, ženke mogu odrediti kvalitetu udvaranja mužjaka slušanjem (a ne samo gledanjem), ostavljajući im samima vremena za druge aktivnosti poput hranjenja. Zvukovi udvaranja variraju prema karakterističnom broju i boji zvuka pulsiranja.

Kokot – 129 – 215 Hz

Kokoti su vrlo aktivni proizvođači akustičnih signala koji emitiraju tipične zvukove plivajućeg mjehura tijekom socijalnih interakcija. Glasanje ribe kokota uključuje „groktanje“ i „režanje“, a varira prema vremenu izvođenja i frekvenciji. Zvukove uvijek proizvode zbog takmičarskog ponašanja ili upozoravanja na opasnost.

Jastog – 300 Hz

Jastozi trljaju dio mekog tkiva pod nazivom plektrum (trzalica) o glatku, ali krutu površinu blizu oka. Plektrum se zatim „lijepi i klizi“ te trljanjem po površini proizvodi hrapav zvuk. Ovakva tehnika nalikuje sviranju violine. Smatra se da nastali zvuk jastozi koriste u svrhu zaštite od grabežljivaca.

Ježinac – 800Hz – 28 kHz

Biljojedni ježinci proizvode zvukove koji doprinose akustičnom okolišu pod vodom. Kalcificirani usni aparat ježinca djeluje kao rezonator, a struganje zubima po podlozi izaziva rezonanciju (titranje) tekućine unutar tijela ježinca. Rezonancija tekućine proizvodi zvuk „pucketanja“.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *