Vrijeme je košnje i žetve – pazite na mladunčad divljači

Pred nama je vrijeme žetve, a i košnja je u punom jeku ili se već dovršava. Također, ovo je i vrijeme kada se na livadama i u visokoj travi skriva brojna mladunčad – od ježeva, zečeva, preko raznih vrsta ptica koje se gnijezde na tlu do lanadi i teladi. Nitko ne želi pokositi mladunčad divljači, a što poduzeti da se to ne dogodi piše Agroklub.

Najveća opasnost – rotacijske kosilice

Najveću opasnost predstavljaju rotirajuće kosilice velikog radnog zahvata i velike radne brzine. Kada se ovi strojevi približe mladim životinjama, one ne pobjegnu nego uplašeno i bespomoćno ostanu ležati pribljubljene uz tlo. Ne zato jer su glupe nego jer im je to urođena strategija preživljavanja koja u slučaju beživotnog stroja koji ima svoju putanju – ne pali. Roto kosilica ga u većini slučajeva odmah samelje i usmrti na licu mjesta. 

Istina, suvremeno opremljene kosilice imaju ugrađene infracrvene detektore divljači koji reagiraju na njihovu toplinu i automatski zaustavljaju rad stroja. Koriste se i mikrovalni senzori koji odašilju mikrovalne zrake prema tlu te se one reflektiraju od objekta s visokim sadržajem vode (životinjski organizam sadrži 80-90 posto vode). No, rijetko tko na našim prostorima ima ovakvu mehanizaciju.  

Također, na zapadu postoji i praksa upotrebe dronova s infracrvenim kamerama koje otkrivaju skriva li se kakvo živo biće u polju te na taj način upozravaju poljoprivrednika da reagira. 

Plašilice i ostali načini upozoravanja divljači 

Svake godine lovačka društva šalju apel svima koji rade na poljima da na svoje poljoprivredne strojeve montiraju plašilice kako bi spriječili neželjene slike beživotnih, osakaćenih mladunaca. 

Naime, mehaničke plašilice se mogu napraviti od lanaca koji vise sa željezne konstrukcije koja je postavljena ispred rotacijske kosilice. 

Postoje i drugi načini tjeranja i upozoravanja životinja. Jedan od njih su plašila od plastičnih vreća koje treba postaviti na livadu najviše dva dana pred košnju jer ako stoje duže, divljač se na njih navikne pa gube funkciju. Tu su i akustična plašila poput čegrtaljki na vjetar, zvončića i sl. 

Na površinu koja će se kositi se mogu noć prije radova postaviti radiouređaji, trepereća svjetla ili umjetni mirisi (repelenti) koji će uznemiriti životinje. Pred samu košnju se može divljač istjerati školovanim psima koji ih neće rastrgati. Također, savjetuju se i na već spomenute lance vezati prazne konzerve kako bi se napravila što veća buka. 

Košnja iznutra prema van

Na prirodnim livadama ovaj problem nije toliko istaknut jer se na njima vrši uglavnom jednom košnja godišnje. Zato životinje više stradavaju na krmnim njivama koje im predstavljaju zamjensko stanište, no, ovakve površine kod nas nisu toliko zastupljene. 

Također, preporuka je da kada kosite, činite to tako da se krećete od sredine površine koju kosite prema vanjskim dijelovima. Naime, košnjom usmjerenom prema središtu livade divljač se tjera u stupicu u kojoj će vrlo vjerojatno stradati. 

Što ako pronađete mladunčad?

Ukoliko na vrijeme primijetite mladunčad u polju ili livadi, pokušajte ga ne dirati. Već smo i u ranijim člancima pisali o tome. Ponekad će biti dovoljno prestrašiti ga povikom ili stupanjem i ono će samo pobjeći. Ukoliko ni to ne pomogne, pokušajte ga na sigurno premjestiti koristeći busen trave ili sijena. Izbjegavajte ga dodirivati golim rukama kako ne biste prenijeli svoj miris na mladunčad, a zbog čega ga majka možda neće prepoznati.

Izvor: Agroklub, Maja Celing Celić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *