U srcu Like, u Ličkom Lešću, nedaleko od Otočca smjestio se Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda. Na Kostelki, pritoci rijeke Gacke, nekad se nalazilo staro ribogojilište koje je danas zamijenio moderni Centar i ribogojilište. Centar su osnovali Grad Otočac, Hrvatska gospodarska komora, Institut Ruđer Bošković i poduzeće Gacka d.o.o. 2006. godine, a službeno je otvoren 28. studenog 2008. godine.
U kategoriji “Naši biseri” još smo uvijek u blizini Gacke.
Očuvanje autohtone potočne pastrve
S ciljem da Centar postane mjesto znanstvenog i stručnog istraživanja, mjesto uzgoja mlađi potočne pastrve za poribljavanje krških voda RH, kao i turistička točka u destinaciji Gackoj, osnivači su pripremili projekt “Pastrve i turisti” čiju je kvalitetu prepoznala Europska unija i prihvatila njegovo sufinanciranje. Vrijednost projekta iznosi 630.222,85 eura, a 75% financijskih sredstava osigurala je Europska unija.
Provedbom projekta „Pastrve i turisti“ Grad Otočac, kao glavni nositelj, stvorio je uvjete za razvoj i proširenje svoga imidža turističkog odredišta, imajući na umu da se turizam smatra glavnom pokretačkom snagom za razvoj grada i regije. Važnost ovog projekta leži u očuvanju autohtone potočne pastrve potvrđenog genskog profila, te u mogućnosti poribljavanja rijeke Gacke autohtonom ribom u njenom prirodnom staništu, čime se stvaraju uvjeti za bogatiju turističku ponudu kroz razvoj ribolovnog turizma na rijeci Gacki, širom svijeta poznatoj po potočnoj pastrvi.
U krugu Centra nalazi se i Info pult – Gacka info, gdje možete kupiti suvenire i ribolovne dozvole.
Pastrva dunavske linije u Jadranskom slivu
Zanimljivost je da Gacka pripada Jadranskom slivu, dok je pastrva koja tu obitava dunavske linije. Pretpostavka je da je Gacka u predglacijalno doba bila povezana s dunavskim slivom, međutim tektonskim promjenama, ta poveznica se izgubila. Kako je ova vrsta potočne pastrve postala iznimno ugrožena zbog prirodnih i ostalih neprijatelja i uvjeta, osnovan je ovaj Centar – jedini u svijetu koji uzgaja dunavsku liniju potočne pastrve. Osim potočne pastrve uzgajaju se i riječni rakovi koji u Hrvatskoj izumiru, a cilj Centra ih je spasiti.
Od znanstvenog istraživanja do komercijalnog uzgoja i poučnih programa
Sam centar bavi se nekolicinom djelatnosti. Od znanstvenih istraživanja do komercijalnog uzgoja i poučnih programa.
Djelatnost Centra:
- znanstveno i stručno istraživanje autohtonih vrsta riba i rakova krških voda posebice njihova genskog profila te njihov mrijest
- uzgoj mlađi za poribljavanje krških voda
- izrada projekata i programa komercijalnog uzgoja autohtonih vrsta riba i rakova krških voda
- stvaranje robnih marki
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda ima poučni i zanimljivi program za sve uzraste. Posjete mogu biti grupne ili pojedinačne, a program obilaska Centra traje cca 1 sat.
U sklopu programa posjete su sljedeće aktivnosti:
- Podjela Knjižica znanja – poučna knjižica na 24 stranice, prožeta tekstom i fotografijama,
- Gledanje poučnog filma o regiji Gacka,
- Mikroskopski pregled tkiva ribe,
- Prolazak poučnom stazom fauna Gacke drvenim mostićem preko izvora Pećina,
- Obilazak Pećine, najstarijeg arheološkog nalazišta na području Otočca,
- Odlazak na vidikovac, pogled na Gacku dolinu i zajedničko fotografiranje s panoramom Gacke.
Široka paleta djelatnosti Centra (Foto: Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda)
Arheološki lokalitet Pećina
Ovaj arheološki lokalitet posjetiteljima Centra nudi se kao na dlanu. Potrebno se samo od vrila Pećina, odnosno Hrvatskoga centra za autohtone vrste riba i rakova krških voda, kojih stotinjak metara blago uspeti i spustiti na drugu stranu do pećine, uključiti maštu i pokušati se vratiti nekoliko tisuća godina unatrag i osjetiti mirise prošlosti. Sklonište u stijeni je ovdje uz šumu i vodu, izvore – uključen je cijeli prapovijesni komfor.
Lešćarska Pećina je doista impresivna, velika je otvora, postepeno se njena podnica blago spušta u dubinu. Određena arheološka istraživanja dokumentirala su tragove pougljenih kostiju divljih životinja (čovjek lovac) iz vremena mezolitika. Na kostima su vidljivi tragovi alatki, no iz kasnijega, japodskoga perioda pronađeni su i tragovi ove kulture. Tako Pećina svjedoči da je korištena u velikomu vremenskom razdoblju što u kontinuitetu, što u prekidima.
I danas u Pećini pronalazimo tragove života. Za vrijeme našeg posjeta tamo smo zatekli vidno pothlađenog i dezorijentiranog ježića. Nije mu za zamjeriti jer je temperatura u Pećini gotovo 20 stupnjeva niža nego na ljetnom suncu samo nekoliko metara dalje. Ježu smo pomogli i odnesli ga na toplo. Nije mu dugo trebalo i izgubio se u obližnjem grmlju.
U svakom slučaju, ako Vas put nanese do Ličkog Lešća i Hrvatskog centra za autohtone vrste riba i rakova krških voda, nemojte zaobići Pećinu! Nećete požaliti! 🙂
Ukoliko tražite smještaj u blizini, pogledajte OVDJE.