Cvjetanje mora uglavnom se manifestira na površini (foto: ZZJZDNZ)
Krajem lipnja i početkom srpnja česte su reakcije zabrinutih kupača, turista i ribara zbog pojave pjene, zamućenosti i neugodnog mirisa mora. U medijima se ova pojava najčešće naziva “cvjetanjem mora”, a ribari je znaju nazivati “blato”. O čemu je zapravo riječ i postoji li opasnost za ljudsko zdravlje, prenosimo u nastavku.
Bezopasna, ali vizualno neugodna pojava
Cvjetanje mora je izvanredna prirodna pojava koja se javlja pri određenim vremenskim uvjetima kao što su promjene temperature mora i većih količina oborina u proljetnom razdoblju uz povećan unos hranjivih soli dušika i fosfora koji služe kao hrana za fitoplankton. Najčešće se pojavljuje krajem lipnja i početkom srpnja. Zbog mirnog vremena, odnosno zbog oslabljene cirkulacije sluzave nakupine se uglavnom nalaze na površini predstavljajući vizualno neugodnu pojavu za kupače, ali i potpuno bezopasnu za ljudsko zdravlje ako se radi o bakteriološki čistom moru. Nošena morskim strujama često je prisutna na plažama, pogotovo u popodnevnim satima.
Laički rečeno: more gladuje!
Laičkim jezikom govoreći, more gladuje! Točnije, fitoplankton gladuje zbog pojave uslojenosti mora uslijed slabog miješanja. Tada ovi jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protoktista ispuštaju mukopolisaharidne niti da sakupe još nutrijenata. Niti se nakupljaju, bakterije razgrađuju i stvaraju mjehuriće plina koji niti dovode do površine mora. Morske struje, valovi ili vjetar te nakupine nanesu na jedno mjesto i tada dolazi do “cvjetanja mora” ili “blata”
Zadnjih 20-ak godina redovita pojava
Prvi zapisi o cvjetanju mora za Jadran datiraju iz 18. stoljeća, intenzivnije se pojavljuje od 1988. godine, a od 2000. godine pojavljuje se svake godine. Cvatnja se odvija u čitavom vodenom stupcu (od površine do dna), ali je zbog intenziteta svjetla jača u površinskim slojevima. Cvjetanje mora je prirodna pojava koja se povremeno javlja i u otvorenim i u obalnim vodama, ali zabrinjava što je intenzitet i učestalost ovih pojava sve rašireniji, češći i dugotrajniji, što se sasvim sigurno velikim dijelom može pripisati negativnom utjecaju aktivnosti čovjeka na prirodu općenito (klimatske promjene) i na sam morski ekosustav (putem otpadnih voda i različitih drugih aktivnosti).
Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Dolores Grilec, dipl.ing.