Tradicionalni lov na škampe opstaje

Škampe iz Mošćeničke Drage (foto: HRT)

Od ranog jutra polazi se na škampe. Jedan od najmlađih kvarnerskih škampara Vjeko Galović već šesnaest godina u vrijeme sezone odlazi do svojih vrša. Fizički je naporno, ali uz volju i ljubav, takvo tradicionalno škamparenje opstaje. Oko dvije i pol milje od obale Mošćeničke Drage, ispod bove kao kanistra, duboko su skrivene vrše u nizu. A škamp, ili je u vrši ili se još krije u mulju koji pokriva dno gotovo cijelog Kvarnerskog zaljeva, piše HRT.

Dnevno se digne do 300 vrša

– U osam do devet sati digne se svih 300 vrša ako vrijeme dozvoljava. Jedino je zimi, kada su dani kraći, onda bacimo 200-250 vrša u moru jer je dan kraći i jednostavno tako, objašnjava Vjeko Galović, škampar iz Mošćeničke Drage.

No i zimi se radi, priprema se škamparska sezona, uređuju vrše i krpaju ribarskim iglama. Ovom škamparu po jednom punktu s vršama treba oko pola sata. 

Potražnja je uvijek veća od ponude

Na Kvarneru, koji je poznat po škampima, ima petnaestak aktivnih škampara. I potražnja je uvijek veća od ponude pa se ne može dogoditi da bilo što ostane neprodano. Cijena škampa po kilogramu kreće se oko dvjesto kuna, dok ih neki restorani prodaju i dvostruko skuplje. No u vrijeme lockdowna, škamparenje se nije isplatilo pa mnogi i nisu izlazili na more.

– Ovo vam je kao i poljoprivreda, ovisi vam od sezone do sezone. Imate boljih godina kada je ulov veći i imate lošijih. Bilo me strah, kako je bilo puno potresa, da će biti loše. Jer kada su potresi i to, onda se inače lošije lovi, ali onako jedna prosječna godina. Ali to ćemo još vidjeti do kraja godine. Još je teško za reći, kaže Galović.

Iz barke u restoran!

I nakon što su manji primjerci izašli iz vrša, ostali su škampi prosječne veličine, netaknuti, nisu izgubili sočnost. Vjeko, kao i ostali kvarnerski škampari, svoj izlov izravno iz barke plasira u restoran.

– On ima svoju određenu boju, dođe živ u restorane tako da, gurmani kažu, ima jedan pravi okus, ističe Galović.

S njim bi se složio i kolega kojem je ovo posao već trideset i devet godina pa je dobro upućen u kvalitetu ovog kvarnerskog primjerka.

– To je škamp koji ima svoju kvalitetu u mesu samog podneblja. Dolje u podmorju je dobra paša za škampe i ima svoju kvalitetu. Puno, puno je kvalitetniji od škampa koji se lovi dolje na 200 metara kod Jabučke kotline, rekao je Bruno Vunić, škampar iz Mošćeničke Drage.

Velika razlika između norveškog i kvarnerskog škampa

A mnogi još teško prepoznaju razliku između norveškog i kvarnerskog škampa. Bruno Vunić tvrdi da smo za to sami krivi.

– Mi nismo prezentirali u javnosti taj škamp do one mjere koji on vrijedi tako da on je ostao i dalje samo škamp, a razlika je između jednog i drugog barem tri do četiri stepenice same namirnice koja se prezentira na stol, smatra Vunić.

A ugostitelji vole škampe, ne samo zato što ih gosti traže nego i što se s njima mogu kreirati maštovitu ponudu.

– Od nekih vrlo jednostavnih stvari, krajnje popularan je sirovi škamp sa kapi maslinovog dobrog ulja i malo limuna i malo krupne soli i to je nekakva klasika koja je sigurno najbolja ili je na samome vrhu. Mi znamo kombinirati sezonski, radimo kombinacije sa sirovim škampom i jabukom, bazgom, celerom. Tu se znamo poigrati s kombinacijama. Popularna kombinacija je domaća skuta i škamp i med. To je godinama ono što prate lokalni restorani i to treba kao takvo očuvati, ne previše ići u nekakve širine, ali tu i tamo se za nijansu poigrati, uvijek dobro dođe u restoranu, objašnjava Stiven Vunić, ugostitelj iz Mošćeničke Drage.

Velika razlika između norveškog i kvarnerskog škampa

I dok se nekada na Kvarneru lovilo i do 30 kilograma škampa na dan, danas je i ulov od 10 kilograma uspješan. Da bi škamp dosegnuo težinu odraslog primjerka, treba dosta vremena. Zato ga je potrebno očuvati – i kao populaciju i kao vrijednu namirnicu.

Izvor: HRT

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *