Škura bura – mračna i ciklonalna

Škura bura u nastajanju i početak lošeg vremena

Petar Zoranić u svom romanu „Planine“ zapisao je jednu od verzija legendi o buri. Prema toj narodnoj priči, Bura je bila mlada i vrlo lijepa, ali i ohola djevojka, plemenitog roda. Zbog svoje naprasitosti i oholosti, odbijala je redom sve prosce. Svoju ljepotu ipak je previše hvalila i dičila se njome. Jednom je prilikom izjavila je da je ljepša i od samih besmrtnih vila. Zbog takve oholosti, Bog ju je ošinuo gromom i bacio u pakao. Kad god neka žena zgriješi istim grijehom, ohološću, ona gorko uzdahne sjećajući se svog nekada sretnog života. Od njenih uzdaha nastaje snažan i hladan vjetar, bura.

Prema drugoj legendi, bura je djevojka koja se muči i ranjava po krovovima i drveću kad netko opsuje vjetar. Za osvetu, može onome tko je opsovao vjetar zapaliti kuću iskrom iz dimnjaka. Zbog toga, prema narodnim običajima, buru se nikad nije smjelo opsovati.

Dvije vrste bure – svijetla i škura

Postoje dvije vrste bure, vedra (“svijetla”) i tamna („škura“). Vedra je bura učestalija i prati ju vedro nebo. No svako toliko zapuše tamna bura koju prate tamni oblaci koji se nakupljaju na vrhovima planina i kreću se prema moru donoseći kišu.

Kako nastaje bura?

Bura nastaje dotokom hladnog zraka, koji se najprije penje uz navjetrinsku stranu brda i planina, a zatim spušta niz zavjetrinsku, primorsku stranu, što doživljavamo kao buru. Iako tom prilikom temperatura zraka u vjetru koji se spušta postupno raste, početni zrak s navjetrinske strane bio je dovoljno hladan da je i nakon zagrijavanja prilikom spuštanja sa zavjetrinske strane i dalje hladniji od zraka koji se uz more do tada nalazio. Zato buru doživljavamo kao hladan vjetar i zahlađenje (osim u slučaju fenskog efekta, kada je „početni“ zrak dovoljno zagrijan).

Kako se bura javlja prilikom odlaska ciklonalnog sustava, na njegovoj stražnjoj strani, ili prilikom jačanja grebena prema Jadranu, tako je ona najčešće praćena  prestankom oborina ako ih je bilo, kidanjem naoblake, odnosno proljepšanjem vremena.

Škura bura – ciklonalna

Ciklonalna, škura ili mračna bura nastaje kada se ciklona premješta duž Jadrana prema jugoistoku. Tada jugo, koje je puhalo na prednjoj strani ciklone prelazi u buru kako ciklona dalje napreduje prema jugoistoku, a bura se postupno širi sa sjeverne obale Jadrana prema jugu. Temperatura se snižava, a zimi ponekad nakon kiše pada i snijeg. S udaljavanjem ciklone i jačanjem grebena, škura bura u ovakvom slučaju postupno prelazi u vedru buru te dolazi do prestanka oborine i razvedravanja. Ciklonalna bura nastaje i kada se ciklona nalazi u Tirenskom moru. Ovisno o položaju i dubini ciklone, tada na jugu Jadrana može puhati jugo, dok sjevernije puše bura.

Dok se ciklona nalazi iznad Jonskog mora, na jugu Jadrana često puše bura uz oblačno vrijeme. Oblaci i oborine za vrijeme ovakve bure nastaju u toplijoj i vlažnijoj zračnoj struji koja se nalazi iznad sloja bure. Ciklonalna ili škura bura češća je na sjevernom nego na južnom Jadranu, a javlja se daleko češće u hladnijem, nego u toplijem dijelu godine. Rijetka je situacija da ciklonalna bura zahvaća cijelu našu obalu. Mnogo češće bura zahvaća dio obale, odnosno sjeverni i srednji Jadran, dok južnije puše jugo.

Rađanje i jačanje ljetne “škure” bure

„Čuvaj se oblačne bure i vedrog juga“

Škura bura neugodnija je od svoje vedre varijante. Neki od najznačajnijih zabilježenih meteoroloških događaja na Jadranu zbili su se upravo za vrijeme takve bure. Najbolji primjer je škura bura koja je početkom veljače 2012. u gotovo cijeloj Dalmaciji puhala uz jak i obilan snijeg, u mnogim krajevima najobilniji otkako postoje meteorološka mjerenja, zbog čega je promet bio u potpunom kolapsu. Vrlo značajan meteorološki događaj zbio se i 14. studenog 2004., kada je puhala orkanska bura duž gotovo cijele obale hrvatskog dijela Jadrana, koja je ponegdje pričinila značajniju materijalnu štetu. Tom prilikom je na Pagu izmjeren udar od 240 km/h.

Kako je oblačna bura neugodna, tako je neugodno i vedro jugo, koje nije omiljeno među poljoprivrednicima, jer je štetno za vegetaciju. Zato se već odavno u narodu pojavila izreka: „Čuvaj se oblačne bure i vedrog juga“.

Ribolov i bura

Za razliku od juga, bura donosi viši tlak zraka i vedro sunčano vrijeme. Izuzetak je škura bura, ali rijetki se po takvom vremenu odlučuju za ribolov. Ribe uglavnom baš ne vole buru. Iznimka su možda samo iglice, koje se dobro love za lagano burnog vremena, u jesensko-zimska popodneva i večeri, sitnim varalicama s obale ili laganim panulavanjem.

Lignje i bura su posebna priča. Uglavnom se u zimskom lignjolovu bura podrazumijeva… Ali, to je tema za sebe…

Izvor: Morski.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *