Spužva sumporača – najbolja prijateljica brojnih ronioca

Roneći sa sinovima i polako ih uvodeći u svijet podmorja, shvatio sam koliko malo znamo o morskim spužvama. Na prvo pitanje: “Tata, što je to?“, još sam nekako i odgovorio. Za daljnja pitanja o spužvama morao sam “guglati”, da ne kažem nešto pogrešno o jadranskom spužvama. Jedna od njih je i promjenjiva sumporača (Aplysina aerophoba) koja je bila povod ovog razgovora.

Promjenjiva sumporača mijenja boju

Promjenjiva sumporača je spužva intenzivno žute boje. Raste na kamenitom i muljevito pjeskovitom dnu, a česta je i na livadama posidonije. Najčešće je od 2 do 10 metara dubine. Spužva ima izgled uspravnih i međusobno spojenih „prstiju“ jarko žute boje. Brojna je vrsta u Jadranu i gradi velike kolonije.

Kada se izvadi iz mora, ova spužva počinje mijenjati boju. Iz jarke žute boje postupno prelazi u zelenu te konačno u modroljubičastu boju.

Izvađena iz mora sumporača mijenja boju zbog čega je i dobila pridjev “promjenjiva”

“Najbolja prijateljica” brojnih ronioca

Tko je god barem jednom stavio masku za ronjenje na lice i uputio se u svijet podmorja zasigurno se susreo i s nimalo popularnom pojavom – magljenjem maske. Brojne su teorije i načini odmagljivanja maske. O tome smo već i pisali u ranijem članku. Neke metode su dokazane, a neke već pripadaju pravim “ronilačkim mitovima”.

Jedan od načina koji prakticiraju brojni ronioci je i trljanje stakla maske s komadićem sumporače. Nakon toga je potrebno isprati masku i nastaviti s bezbrižnim ronjenjem. Nemam namjeru ulaziti u analize zbog čega je ovo efikasno i postoji li znanstvena utemeljenost. Ali, radi. Provjereno! I svakako je bolje od pljuvanja i sličnih metoda. Pokušajte pa sudite! 🙂

Brojni ronioci kunu se u efikasnost mazanja maske sumporačom protiv zamagljivanja

U Jadranu oko 1000 vrsta morskih spužvi

Morske spužve su najjednostavniji višestanični organizmi koji žive na morskom dnu. Hrane se planktonima koji prolaze kroz njene sitne pore. U čistom i toplom Jadranskom moru postoji oko 1000 vrsta morskih spužvi. Hrane se planktonima koji prolaze kroz njene sitne pore. Morske spužve su obnovljiva vrsta što znači, ukoliko je pravilno ubrana, na mjestu gdje je dotad bila jedna, nastat će druga spužva.

Vole toplo, slano, mirno i čisto more, a rastu pričvršćene na hridinasta morska dna sve do dubine od 200 m. Da bi narasla do cca 15 cm veličine u promjeru potrebno joj je vrijeme od 2 – 4 godine, ovisno o području rasta. Nevjerojatan je podatak da jedna spužva veličine oko 20 cm u promjeru dnevno može filtrirati do 2000 l morske vode.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *