Njemačka ministrica poljoprivrede predlaže odstrijel vukova u nekim regijama

Njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner, zbog sve veće štete uzrokovane napadima vukova, izjasnila se za odstrijel i lov na te divlje životinje u nekim regijama, piše Agroklub.

Prema njezinim riječima, ne radi se o istrebljenju vuka, ali ako se ne želi odustati od ispaše stoke u nekim regijama, mora se djelovati, piše. 

Njemačko udruženje poljoprivrednika poziva se na najnovije statističke podatke Federalnog centra za dokumentaciju i savjetništvo o vukovima (DBBW), prema kojima su vukovi 2020. u Njemačkoj ubili gotovo četiri tisuće životinja na ispaši, točnije, njih 3.959.

Ozbiljan rizik za stoku

U odnosu na prethodnu godinu, riječ je o šteti većoj za 37 posto. U udruzi su upozorili da se broj napada vukova gotovo udvostručio u samo dvije godine. Nastavi li se ovaj trend, životinje na pašnjacima bit će u ozbiljnom riziku. U travnju su zbog tog razloga stočari prosvjedovali na ulicama. 

Klöckner je stoga tražila da u područjima gdje ima mnogo vukova i gdje njihova populacija nije ugrožena, treba hitno provesti regionalno upravljanje. Trenutno se u toj državi mogu ubiti samo vukovi za koje je dokazano da su usprkos zaštitnim mjerama ubili, primjerice, ovce.

No, u stranci Zelenih smatraju kako ona time želi prikriti vlastiti neuspjeh u poljoprivrednoj politici. Smatraju da je Njemačka već davno mogla uvesti nacionalnu premiju za životinje na ispaši, primjerice, za jačanje gospodarskog položaja uzgajivača ovaca. 

Ministar poljoprivrede savezne države Mecklenburg-Zapadna Pomeranija dr. Till Backhaus podsjetio je kako ne postoji pravna osnova za ovakav lov na vukove. Smatra da tek kada Bruxelles potvrdi povoljan status očuvanja ove zaštićene životinjske vrste, mogle bi se poduzeti mjere za upravljanje populacijom. Kaže kako je nekoliko puta zamolio Klöckner da lobira u EU za ove aktivnosti no, do sada se nije ništa dogodilo. 

U Njemačkoj su vukovi 2020. ubili gotovo četiri tisuće životinja na ispaši

Situacija u Hrvatskoj

Đuro Huber, stručnjak za velike zvijeri na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu svojedobno je izjavio za medije (DW):

Kad smo počeli sa zaštitom vuka, 1995. godine, u čitavoj RH bilo ih je možda pedesetak jedinki. Ova zemlja mogla bi realno podnijeti njih oko 500, ali mi pristajemo i na određenu stabilnu populaciju od 200 jedinki, što znači da se uz premašivanje te brojke može propisati mjeru zahvata, tj. kvota za odstrel ‘prekobrojnih’. No smatramo da ih i dalje nema toliko! Povrh svega, podataka nema dovoljno, pa se i na to žalimo. A stoku bi se trebalo zaštititi na razne druge poznate načine, ne isključivo predlagati izlov vuka

Drugi poznati načini su strujne ograde, tzv. električni pastiri, zatim i veći broj valjano dresiranih pasa prikladnih pasmina, pa i veći broj samih ljudi-pastira, te noćnih torova. Huber također napominje da bi se strujne ograde morale postavljati u skladu sa standardom: 180 centimetara visine, sa šest paralelnih žica pod propisanim naponom koji pouzdano plaši i odbija životinje, a ne ubija.

Dugo čekanje na odštetu

U praksi je najčešće riječ o jednoj do tri žice koje služe tek zadržavanju stoke u željenom prostoru“, navodi Huber, „a vuk to lako preskoči. Poticajne mjere za opremanje pašnjaka i čuvanje stoke nisu još ni dovoljno poznate u javnosti, kamoli da bi bile iskorištene. No zato, dok se mi pokušavamo dogovoriti s lovcima o prihvatljivom tretmanu vuka, krivolov raste sve do trovanja.”

Lovcima vuk predstavlja konkurenciju kod one divljači čiji rast populacije oni potiču sezonskom prihranom. Stočari se pak susreću i s jednom objektivnom velikom poteškoćom: čekanje na državnu odštetu za stoku koju su poklali vuci kreće se malo preko godinu dana, a donedavno se čekalo i po dvije godine.

Izvor: DW i Maja Celing Celić, Agroklub

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *