S današnjim danom na većini voda završava sezona lova na pastrvu. Potočna pastrva, po mnogima kraljica naših voda, s dolaskom hladnijih dana, započinje pripreme za mrijest. Ugrožena je zbog klimatskih promjena i intervencija u prirodna staništa. Također, nesređenost taksonomije vrlo često uzrokuje dodatne probleme.
Mrijest od listopada do ožujka
Iako podaci u različitim izvorima variraju, potočna pastrva mrijesti se od listopada do ožujka. Ženka polaže oko 1000 do 1200 jajašaca po kilogramu tjelesne mase. Negdje pronalazimo i podatak od čak 2000 jajašaca. Jajašca ili ikra su crvenkaste boje, promjera 4-5 mm. U zavisnosti od temperature inkubacija jaja traje dva do četiri mjeseca.
Spolnu zrelost postiže s 2 do 3 godine. U doba mrijesta je izražen spolni dimorfizam. Ženka ima zaobljen trbuh i nabubren crveni spolni otvor, dok je mužjak intenzivnije obojen, uskog trbuha i nema nabubren spolni otvor. Kod starijih mužjaka se produžuje i donja vilica u vidu kljuna.
Za mriješćenje ženka odabire prigodno mjesto. Najčešće je to gnijezdo (trlo) na kamenitu dnu. Ženka repom izdubi plitke jame u koje izbaci ikru, a potom je zatrpa.
Klimatske promjene ugrožavaju staništa pastrva
Potočna pastrva naseljava brze, hladne i kisikom bogate tokove kamenitog i šljunkovitog tla. Temperatura vode je
ograničavajući ekološki faktor. Pastrva živi jedino u vodama temperature između 4°C i 18°C. Iz tog se razloga takve brze i hladne tokove po longitudinalnoj podjeli riječnih sastava nazivaju još i zonom pastrve.
Nažalost, klimatske promjene, suše i zagrijavanje voda ne idu u korist pastrvi. Areali joj se sve više smanjuju i ograničavaju. Izgradnja hidroelektrana, neodgovorne intervencije u riječne tokove i niz drugih stvari samo pogoršavaju stvari.
Potočna pastrva iz rijeke Gacke
Taksonomija vrste nesređena – zaštita upitna?
Prema IUCN-ovom Crvenom popisu, Salmo trutta – potočna pastrva smatra se najmanje zabrinjavajućom vrstom. Međutim, tu se postavlja pitanje taksonomije. Taksonomija vrste nije uređena niti je poznato mogu li se neke linije smatrati zasebnim vrstama ili samo linijama ili čak podvrstama, te da li su onda te linije, vrste i podvrste ugrožene ili nisu, budući da su areali nekih linija/vrsta/podvrsta jako mali.
Potočna pastrva predstavlja gospodarski iznimno važnu vrstu te je među najintenzivnije korištenim slatkovodnim ribama na svijetu. Baš zato je kontradiktorno da je njena taksonomija nesređena, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu,
te se često naziva „sramotom europske ihtiologije“ (Ivić Lucija, Morfološko i molekularno razlikovanje filogenetskih
linija potočne pastrve), ali to je već tema za malo opsežniji članak.
