Rika jelena jedan je od najspektakularnijih ljubavnih rituala u prirodi
Dolaskom jeseni dani postaju sve kraći i hladniji. Padaju dugo očekivane kiše da natope zemlju koju je nemilosrdno pržilo ljetno sunce. Šetnja šumom nakon kiše otkriva cijelu lepezu divnih mirisa, zvukova i boja. Krošnje drveća mijenjaju svoju zelenu boju u lijepe žute i crvene nijanse. U daljini na čistinama između šuma čuje se na daleko poznato tuljenje kralja šume, našega jelena. Sav u zanosu pjeva svoju ljubavnu pjesmu ne bi li sa njom privukao svoju odabranicu. Lijepo je ovih dana šetati šumom i uživati u ovom ljubavnom zovu jelena.
Što znamo o jelenu?
A što znamo o jelenu, o njegovom izgledu, staništu, ishrani i načinu života? Što mu daje tu kraljevsku ljepotu? Evo priče.
Jelen po zoologijskoj podjeli pripada porodici Cervidae, koja osim jelena običnog još obuhvaća i jelena siku, lopatara i srnu. Mužjak jelena nosi rogove i po tome se razlikuje od ženke. Jelenu svake godine otpadaju rogovi i ponovno rastu novi. Odrastao mužjak može biti težak do 200 kilograma, ali se nalaze i teži primjerci. Ženka ili košuta može biti teška do 140 kilograma. Jelen dostiže visinu u grebenu do 140 cm, a košuta do 120 cm. U jesen i zimu dlaka jelena je gušća i tamno smeđe do sive boje. Dolaskom proljeća dlaka postaje svjetlija, kraća i ima crvenkasto smeđu boju.
Lijepo je vidjeti mladunče jelena koje ima mladenačku dlaku riđe boje sa bijelim pjegama i ovu „piđamicu“ mladunče jelena ili kako ga još nazivamo jelenče nosi do deset tjedana starosti.
Kako izgleda stanište jelena?
Jeleni žive u područjima koja su bogata velikim šumama. Voli bjelogorične, ravničarske šume u kojima ima dovoljno vode kao što su rijeke, jezera, potoci. Vodu osim što koristi za piće, koristi za kaljužanje tj. kupanje i to je karakteristično za ovu vrstu jelena (Cervus elaphus). Šuma mu je i utočište u koju bježi pred čovjekom i predatorima. U šumi se hrani, odgaja pomladak (to rade košute), i odmara. Voli svijetle i široke šume gdje mu rogovi ne zapinju za granje.
Kako ima mnogobrojne predatore, tijekom evolucije jelen je da bi očuvao svoj život dobro razvio svoja osjetila. Tako jeleni vrlo dobro vide, imaju istančan sluh i njuh. Posjeduju izuzetnu snagu i sposobnost dugotrajnog hodanja, brzi su u trku, a i odlični su plivači. Za njih je karakteristično da su to životinje koje posjeduju sezonsku migraciju. Zimi se sakupljaju u krda i odlaze u krajeve gdje će lakše provesti zimu.
Što ima na jelovniku?
Jelen spada u skupinu životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom, zato ih nazivamo biljožderima. Kako tu biljnu hranu nakon nekog vremena (uglavnom kada se odmaraju) ponovno preživaju, usitnjavaju i ponovno gutaju nazivamo ih još i preživačima. Njihova prehrana se mijenja tokom godine (ovisno o godišnjem dobu) i okolini gdje se nalaze.
Kroz cijelu godinu uzimaju velike količine zeljastih biljaka i sočnih trava koje pasu na otvorenim i sunčanim livadama između šuma, ili na njihovim rubovima. Vole se hraniti i na poljima žita ili kukuruza gdje pričinjavaju velike štete. Dolaskom zima hrana im se mijenja i ona postaje siromašnija. Tada uglavnom jedu drvenaste i poludrvenaste biljke, koru mladog drveća, bršljan. Vole mladu bukvicu, žir i kesten, ali i ukusno voće i povrće kao jabuke, mrkvu i repu. Na ispašu kreću uglavnom noću, kasno navečer ili rano u jutro.
Rika jelena u Kopačkom ritu (Goran Šafarek, Explore Croatia)
Rika jelena ili ljubavna pjesma
Da bi osigurali potomstvo mužjaci jelena u rujnu ili listopadu, kada temperatura pada, počinju sa svojom „rikom“. Jelen pronalazi svoj teritorij u čijoj se blizini nalazi krdo ženki košuta. Svojom „pjesmom“ koja više sliči tuljenju goveda, javlja košutama svoju prisutnost na teritoriju kojeg je označio svojom mokraćom i sekretima svojih mirisnih žlijezdi.
Polako stvarajući svoj harem, jelen pari svaku košutu iz harema koja je ušla u „estrus“- vrijeme kada dolazi do ovulacije i oslobađanja jajne stanice iz jajnika. No, ove seksualne igre i oplodnja ne prolaze u miru. Naime, vlasnika harema žele svrgnuti i otjerati drugi jeleni kako bi došli i oni na red za parenje. Dominantan jelen i vlasnik harema pokušava zaštititi svoje košute od „uljeza“ što dovodi do mnogobrojnih borbi. Borbe su žestoke, snažne, iscrpljujuće, a zvuk lupanja snažnih rogova čuje se jako daleko.
Premda su borbe žestoke, ranjavanja ili smrtnih slučajeva nema mnogo. Snažniji jelen pokušava zadati udarac u bok svom suparniku, i ako to uspije, slabiji jelen vrlo brzo odstupa i povlači se naglim bijegom.
Oplođena košuta nakon 230 do 240 dana gravidnosti oteli u svibnju ili lipnju jedno, a, rjeđe dva teleta (jelenčeta). Košuta je brižna majka koja u prvim danima života sakriva mlado u tajnom i mirnom ležaju. Mlado sisa majku sedam do osam mjeseci, a sa godinu dana se osamostaljuje ali još uvijek je u blizini majke.
Glavninu populacije sačinjavaju starije i mlade košute i njihov pomladak, te stariji podmladak iz predhodne generacije. Uz njih se može vidjeti po koji mladi jelen, ali on će ubrzo napustiti krdo. Košuta koja je starija i iskusnija drži na okupu cijelo stado. U društvenoj strukturi prevladava matrijarhat.
Autor: Energija pozitiva, dr.sc. Tibor Andreanszky dr.med.vet.
