Već smo ranije pisali kako taksonomija pastrva nije uređena niti je poznato mogu li se neke linije smatrati zasebnim vrstama ili samo linijama ili čak podvrstama. Ne ulazeću u tu problematiku, osvrnut ćemo se na ugrozu autohtone populacije dunavske pastrve i potrebu njenog očuvanja na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Problematika stranih vrsta prisutna već duže vrijeme
Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, stoji na stranicama NP Plitvička jezera. Problem je eskalirao u zadnjih 30-ak godina. Davne 1935. unesena je kalifornijska pastrva u neke vodotoke i jezera, a 1963. godine iz Bohinjskog jezera unesena je zlatovčica u jezero Kozjak kako bi se povećala „raznolikost“ ribolova.
Dozvoljeni, ali nedovoljno kontrolirani ribolov, kao i krivolov najvjerojatnije su rezultirali pojavom novih strnih vrsta (klen i crvenperka), koje su pojedinci ciljano unijeli ili pustili u jezera iz „keder“ kanti, kao višak živih mamaca. U jezerima (Prošćansko jezero) štuka je zabilježena 2005. godine.
Ugroza autohtone pastrve poznata više od pola stoljeća
Na ugrozu autohtone pastrve i potrebu njenog očuvanja ukazao je još polovicom prošlog stoljeća Zdravko Taler. On piše:
„ U tom području imamo izvanredan primjer diferencijacije pastrva, nastale zbog izolacije i različitih uvjeta života …”
„ … paziti da se ljudskom rukom ne prenose pastrve iz jednog jezera u drugo …”
„ …. da se nipošto ne unose u Plitvička jezera bilo kakve ribe iz drugih voda.“
Nažalost, ukazivanja i upozoravanja na problematiku nastavka unosa stranih vrsta od strane struke u to vrijeme nisu naišla na dovoljno sluha u upravljačkim strukturama Parka.
Crvenperka je trenutno najbrojnija strana vrsta
Prisutnost dunavske pastrve od prije ledenih doba
Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Štoviše, upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost, kao i njena izuzetna raznolikost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.
Projekt obnove populacije dunavske pastrve
Početkom slijedeće godine u NP Plitvička jezera trebao bi započeti projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke.
Projekt takvog opsega i aktivnosti, kojim se nekoj vrsti nastoji pomoći ne samo djelujući na prijetnje u okolišu, već i na njenu unutarnju strukturu, još nije proveden u Hrvatskoj, a ni znatno šire. Stoga predstavnici drugih zaštićenih područja Hrvatske već posjećuju Plitvice kako bi stečena znanja i iskustva mogli prenijeti i na druga područja i pridonijeti očuvanje izuzetne bioraznolikosti Hrvatske.
Trenutno stanje
U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su stabilne i vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke (koja je najbrojnija) prisutne su i druge strane vrste poput kalifornijske pastrve, štuke i jezerske zlatovčice.
Zbog svega navedenog, Stručna služba Nacionalnog parka u suradnji sa Zoologijskim zavodom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i projektnim partnerom Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac, u svibnju je započela uklanjanje alohtonih (stranih) ribljih vrsta u Prošćanskom jezeru i vodotocima – o čemu smo već ranije PISALI.
Uklanjanje stranih ribljih vrsta u Prošćanskom jezeru i vodotocima
Izvor i fotografije: Nacionalni parki Plitvička jezera i Prirodoslovno – matematički fakultet
