Foto: Dvorac Trakošćan
Nakon 61 godinu započelo je izmuljivanje Trakošćanskog jezera. Riječ je o projektu vrijednom gotovo 15 milijuna kuna. Njime bi se jezero trebalo očistiti i vratiti mu stari sjaj, stoji u priopćenju Varaždinske županije.
Pražnjenje i izlov ribe
Kako bi se uklonio mulj i očistilo dno Trakošćanskog jezera, u ponedjeljak je započelo njegovo pražnjenje. Uskoro počinje i izlov ribe koja će se tijekom radova premjestiti iz jezera.
Razina vode spuštena je za jedan metar, a kroz sljedeća dva dana bit će spuštena za još pola metra, nakon čega slijedi izlov ribe i pražnjenje Trakošćanskog jezera do kraja. Izlov će krenuti krajem tekućeg tjedna, a vrijednost tih radova iznosi 180 tisuća kuna koje financiraju Varaždinska županija i općina Bednja.
Cijeli projekt je vrijedan oko 15 milijuna kuna, a u koji ulaze dva ugovora – ugovor za radove vrijednosti 14,6 milijuna kuna na bazi procjene od 200 000 kubika sedimenta i ugovor za uslugu stručnog nadzora u vrijednosti 117 500 kuna. Planirani završetak projekta je do sljedeće zime.
Bogata povijest dvorca i jezera
Trakošćansko jezero umjetno je jezero smješteno uz istoimeni dvorac obitelji Drašković. Dvorac je jedan od najatraktivnijih u Hrvatskoj, a prvi se put spominje u pisanim dokumentima još u 14. stoljeću. Početkom 19. stoljeća Juraj Drašković obnavlja ga u rezidencijalni dvorac, koji u današnjem obliku predstavlja sačuvani ansambl romantičke parkovne i rezidencijalne arhitekture.
Jezero izgradio grof Drašković
Trakošćansko jezero izgradio je grof Drašković u razdoblju od 1850. do 1862. godine kao krajobrazni dodatak, a u njemu se uzgajala riba. Tada se jezero praznilo svake dvije do tri godine, pokupio se mulj i odlagao na njive za poboljšanje plodnosti tla, a nakon punjenja jezera novom vodom obavljeno je poribljavanje. Tako je bilo do kraja Drugoga svjetskog rata i nakon toga mulj više nije uklanjan iz jezera.
Danas je jezero dugo oko kilometar i pol, a površina iznosi oko 17 hektara, uz prosječnu dubinu od oko 2,5 metara.
Foto: Dvorac Trakošćan
Konstantno odgađanje radova
Iako su radovi najavljivani i puno ranije, došlo je do niza odgoda i kašnjenja. Izvođač radova morao je napraviti na završnom djelu jezera, na ušću Čemernice, privremenu barijeru (branu) da se osigura da 20 posto površine ostane nedirnuto stanište.
Također, ribu je trebalo “premjestiti” iz jezera. Do zastoja je došlo zbog čekanja aneksa ugovora o planu Upravljanja. Samo premještanje ribe čak i nije problem, koliko njezin izlov. Procjenjuje se da je u jezeru ima čak 9 tona.
Problemi su nastali nakon odabira i potvrde najpovoljnijeg izvođača radova. Nezadovoljni ponuditelj podnio je upravnu tužbu i dobio upravni spor protiv rješenja DEKOM-a pa je ponovno proveden postupak. Koji je opet završio istim odabirom, ali je usporio projekt.
Trenutno pola jezera čini mulj
Osnovna svrha izmuljivanja je poboljšanje ekološkog stanja jezera jer oko 200.000 kubičnih metara u njemu čini mulj, a ukupna zapremnina jezera je 400.000 kubičnih metara. Predviđena dubina jezera, nakon čišćenja iznosi oko 6 metara.
Kako bi se očuvalo biljno i životinjsko stanište, pregradit će se dio jezera koji se neće dirati. Ribe će ovlaštenik za ribolovno pravo kod ispuštanja vode izloviti i selektirati, autohtone vrste premjestiti u drugu vodu, a alohtone vrste zbrinuti kako je predviđeno odgovarajućom dokumentacijom, planom gospodarenja i uvjetima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za ribarstvo – pojašnjavaju iz Hrvatskih voda.
