Liske (foto: N. Menalo)
Već je duže vrijeme u javnom prostoru prisutna tematika i problematika (krivo)lova u okruženju Neretve. Nekoliko je, uglavnom suprotstavljenih, stavova. Jedni ističu nezakonit i pretjeran lov divljih ptica, a drugi naglašavaju tradiciju i višestoljetni način života uz Neretvu.
Tko je krivac za smanjenje broja liski?
U dokumentarnom filmu “Neretva prokleta nije povlaštena” udruge Biom jasno se provlači poruka kako je lijepo da postoji tradicija, liske, jegulje i žabe, ali ako se ovako nastavi, više neće biti te liske i onda neće više biti ni te tradicije. Međutim, ima i onih koji smatraju da postoje i brojni drugi razlozi smanjenja populacije i da je potrebno sagledati i širu sliku.
Jedan od njih je i Nikola Menalo, student 2. godine Lovstva i zaštite prirode. Nikola nas je kontaktirao i poslao svoj osvrt na navedenu problematiku. Drago nam je da postoje i mladi ljudi koji se žele argumentirano uključiti u raspravu i izložiti svoje stavove. Njegovo reagiranje prenosimo u cijelosti.
Smanjenje broja liski u Neretvi – koji je razlog krivolov ili zarastanje močvare?
U zadnje vrijeme susrećemo se sa sve više članaka koji upućuju na izlovljavanje liski u Neretvi do besvijesti, njen nenormalno veliki broj u prošlosti koji je danas smanjen, a kao glavnog krivca neprestano se javnosti servira lov , odnosno krivolov. Da li je to točno ?
U prošlosti je Neretva bila poznata po crnoj liski koja je bila njena glavna hraniteljica, ali nitko ne vuče poveznicu da se tada u Neretvi močvara koristila. Od žetve botura za sture, žetve trstike za prehranu stoke i pokrivanje kuća, torova i štala do košenja jendeka i održavanja plovnih puteva. Danas je besmislica izjava da u Neretvi ljudi smetaju liski u močvari pravljenjem plana, održavanjem raznih jaruga i jendeka za lov jegulje…
Glavna koncentracija lisaka i sve ostale barske divljači je upravo na jedinim otvorenim vodenim površinama koje ljudi “rade”.
Krivolova u Neretvi ima i ne poričemo da nije prisutan, ali nije prisutan u tolikoj mjeri u kojoj ga mnogi predstavljaju nedovoljno informiranoj javnosti. Kada su se već ti isti, koji prozivaju Neretvane, uhvatili u koštac s krivolovom – zašto ne idu na područja gdje je njegova koncentracija veća, nego konstantno operiraju na istom pograničnom području gdje im je lakše gledati sa ceste na lovačke plane, a ne se boriti sa muljem i tršćakom Neretljanskih blatija ?
Liska je u Neretvi prisutna na svim otvorenim vodenim površinama. Od same rijeke Neretve koja protječe kroz gradove, do okolnih divljih i nepristupačnih blatija.
Niti jedne vrste ptica vodarica nema u tolikoj brojnosti kao u prošlosti, ali taj podatak se nigdje ne objavljuje. Ne objavljuje se također ni podatak da je danas prisutno više ptica i po raznolikosti vrsta i po samoj brojnosti, nego prije 20 ili 30 godina.
Konstantno se barata sa brojem od 50 000 odstrijeljenih lisaka. Ne znam od kuda taj podatak ljudima koji to serviraju javnosti, ali vjerojatno je izvor te cifre Državni zavod za statistiku koji, ako se odabere područje lovstva, nudi podatke o odstrijeljenim močvaricama (razne vrste!) u broju 50 000 (2018.) odnosno 60 000 (2019.) komada. Ne znam koji je krajnji cilj ovog javnog blaćenja Neretve i njenih stanovnika pa i same tradicije, ali ovo dalje nema logike.
Besmisleno je uopće i komentirati više ovakve izjave nakon izjave da je Dalmatinski pelikan nestao iz Neretve radi krivolova.
U Neretvi niti jedna ptica nije nestala zbog krivolova niti će nestati u buduće vrijeme!
Nikola Menalo
Student Lovstva i zaštite prirode
Liske u Opuzenu (foto: N. Menalo)
Priča se (vjerojatno) nastavlja…
I u skoroj budućnosti očekujemo više reakcija i oprečnih stavova. Nedavni članci potkrijepljeni dokazima o noćnom lovu vabilicama i olovnom sačmom suprotno zakonskim odredbama izazvali su dosta reakcija. Vjerojatno lov i krivolov nisu jedini uzroci pada broja liski uz Neretvu i vjerojatno ćemo čuti još nekoliko drugih viđenja stvari i teorija. Zajedničko je svima da im je u interesu opstanak i ostanak liske. Iako ponekad iz potpuno suprotnih razloga i uvjerenja…
Napomena: Svi stavovi koji su izneseni u autorskim člancima, ne odražavaju stavove uredništva, već su to osobni stavovi autora.
