Ponovni natpisi u medijima o nesavjesnim pojedincima koji koriste modru galicu prilikom lova na hobotnice opet su nas podsjetile na ova iznimno inteligentna, ali danas i sve ugroženija morska bića.
Izuzetno inteligentna bića
Hobotnice su jedna od najstarijih vrsta na Zemlji. Iako su relativno kratkog životnog vijeka, neki fosili hobotnica stariji su od 300 milijuna godina, što znači da su prethodile čak i dinosaurima.
One su također i izuzetno inteligentna bića jer im njihovih 500 milijuna neurona (što u mozgu, što u krakovima) dopušta zaobilaženje instinkta radi lakšeg rješavanja problema te zbog istih razloga izuzetno brzo uče. Osim toga, izuzetno su atraktivne jer ih se može pronaći u svim bojama i veličinama, a također su i majstori bijega. Smatra se da posjeduju inteligenciju poput pasa i mačaka, čak i nižih primata.
Hobotnice imaju sposobnosti učenja i rješavanja problema
I popularni Netflixov dokumentarac My Octopus Teacher pokazao je jedinstvene sposobnosti hobotnica. Struktura mozga hobotnica vrlo se razlikuje od ljudske, ali ima neke funkcije kao i mozgovi sisavaca, kao što su sposobnosti učenja, rješavanja problema, a možda i sposobnost sanjanja.
Također, utvrđeno je da postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova. Za druge životinje u ove dvije skupine, kao što su lignje, sipe i jastozi, utvrđeno je da su dokazi značajni, ali ne i snažni. Znanost je danas jasno dokazala da desetonošci i glavonošci mogu osjećati bol te je zaključeno da se glavonošci (kao što su hobotnice, lignje i sipe) i desetonošci (kao što su rakovi i jastozi) trebaju tretirati kao osjetilna bića.
My Octopus Teacher – Official Trailer – Netflix
Inteligentni gurmani kratkog životnog vijeka
Hobotnice umiru mlade. Njihov je životni vijek od jedne do pet godina. Spolno sazrijevaju s oko godinu dana starosti. Traže partnera i mrijeste se tako što mužjak oplodi jaja unutar ženke. To može biti i do 400.000 jaja. Nakon mrijesta se razilaze. Mužjak ugiba nekoliko dana nakon mrijesta, a ženka polaže jaja u nakupine nalik grozdovima i skrbi se o njima tako što ih prozračuje. Kroz cijelo to vrijeme ženka ne jede i kad se jaja izvale uglavnom ugiba od gladi.
Mozak hobotnice je veličine ptičjeg mozga. Iako su iznimno inteligentne, njihov je mozak iznimno mali, no zato one mogu “razmišljati” i živcima koji se nalaze u krakovima što im omogućava i obavljanje više radnji istovremeno.
Hobotnice se hrane uglavnom rakovima i školjkama čije tvrde oklope slome ili probuše svojim jakim kljunovima te samo isišu unutrašnjost.
Hobotnice su kolekcionari! Iz nekog ih razloga privlače svjetlucavi predmeti koje skupljaju i odnose u svoj “vrt” ili “kolekciju”.
Nevjerojatne sposobnosti
Imaju izuzetnu sposobnost regeneracije. Poput guštera ili morske zvijezde, ako ostane bez kraka, hobotnici jednostavno naraste novi! Također, poput guštera imaju sposobnost autotomije, odnosno odbacivanja kraka ako su u opasnosti.
Mogu se provući kroz iznimno male proreze i otvore. Kako nemaju kosti, kljun je jedini tvrdi dio njihovog tijela. Dakle, ako prolazi kljun, polazi cijela hobotnica!
Imaju iznimno jake prianjaljke. Njihovi su kraci opremljeni s dva reda pipaka koju su tako jaki da mogu kidati meso, a kod divovske pacifičke hobotnice podići težinu od čak 16 kilograma.
Mogu mijenjati teksturu i boju tijela. Poput sipa, na taj način mogu oponašati nebrojeno mnogo životinja i predmeta poput kamena ili ribe lava.
Modra galica – izrazito štetna, ne samo za hobotnice
Kako hobotnice većinu vremena provode u rupama ili raspuklinama stijena. Pojedini nesavjesni ribolovci koriste modru galicu kako bi istjerali hobotnice iz njihovih skloništa. Modra galica (bakrov(II) sulfat pentahidrat) otapanjem u vodi žestoko nadražuje osjetne stanice pa hobotnica izlazi iz zaklona i postaje laka lovina. Rezultati toksikoloških studija pokazali su da je modra galica izrazito toksična za morske organizme, stoga je lov na hobotnice uz pomoć modre galice u potpunosti neprihvatljiv za morski okoliš.
