Marinko Puškarić – povjerenik Hrvatske mušičarske lige
Uoči nove sezone Hrvatske mušičarske lige razgovarali smo s povjerenikom lige Marinkom Puškarićem. Zanimalo nas je što nas sve očekuje u 2022. godini, na kojim će se vodama održavati kola i u kojim terminima te koji problemi muče hrvatski mušičarski sport.
U 2021. godini samo pojedinačno natjecanje
Podsjetimo, prošle je godine održano šest kola lige. Prva dva održana su u travnju na rijeci Žrnovnici pokraj Splita. Drugo i treće kolo održano je na rijeci Dobri kod Ogulina. Posljednja dva kola održana su na rijeci Kupi i Gacki.
Nakon svih šest kola titulom prvaka za 2021. godinu okitio se Josip Jenjić iz ŠRD Cetina iz Sinja. Drugo i treće mjesto pripalo je prezimenjacima iz ŠRD Ogulin, Marinku i Marku Puškariću.
Nažalost, zbog nedovoljnog broja prijavljenih ekipa 2021. godine natjecanje je bilo samo pojedinačno. Ukupno jedanaest natjecatelja došlo je iz tri ekipe: ŠRD Cetina – Sinj, ŠRD Ogulin i ŠRD Žrnovnica – Split.
Ove godine liga nešto jača
Hoće li se i ove godine ponoviti scenarij iz prošle i s kojim se sve izazovima i problemima susreće hrvatski mušičarski sport, razgovarali smo s povjerenikom lige Marinkom Puškarićem iz Ogulina. Razgovor prenosimo u cijelosti:
Za početak, ono što nas najviše zanima, koliko ekipa i natjecatelja će imati Hrvatska mušičarska liga u 2022. godini?
Veseli činjenica da ćemo ove godine imati četiri ekipe u natjecanju i 15 natjecatelja. Točnije, 12 natjecatelja uz rezerve. Svaka ekipa ima pravo prijaviti i jednu rezervu i svi su, izuzev Ogulinaca, to i učinili. Prošle sezone imali smo samo tri ekipe te je time i ekipni dio prvenstva bio bez službenog bodovanja i natjecanja. Ove godine pojavila se i ekipa Slunja, što nas posebno veseli.
Ove sezone lovi se i na jezeru
Pretpostavljamo da su se zbog novih ekipa ponešto promijenila i domaćinstva, odnosno vode?
Tako je, noviteta ima. Neke su vode otpale u ovoj sezoni, dok su neke uvrštene u kalendar natjecanja. Ove godine odlučili smo jedno kolo loviti i na jezeru, budući da je takva praksa prisutna i na svjetskim i europskim prvenstvima. Riječ je jezeru na rijeci Butižnici, maloj akumulaciji hidroelektrane ¨Golubić¨ u istoimenom naselju. Bogato je potočnom i kalifornijskom pastrvom, a smješteno je u Kninskom polju.
U kalendaru lige nalaze se i dva vikenda koja smo odredili za rezervne termine. Sve više ovisimo o klimi i vodostaju te se nije loše unaprijed pripremiti.
| Datum | Voda |
| 09.04. | Dobra – Ogulin |
| 10.04. | Gacka |
| 23.04. | Jezero Golubić – Knin |
| 24.04. | Žrnovnica |
| 07.05. | Rezervni termin |
| 08.05. | Rezervni termin |
| 11.06. | Kupa |
| 12.06 | Slunjčica |
| 25.06. | Rezervni termin |
| 26.06. | Rezervni termin |
ŠRD “Slunjčica” debitira u ligi ove godine
Vidimo, lovi se već tradicionalno i na našoj ljepotici Gacki. Međutim, već neko vrijeme nema ekipa u natjecanju iz tog kraja. Malo nam je to čudno, nije li?
Ne bih želio ulaziti u razloge zašto se neka ekipa natječe ili ne, ali i meni je osobno žao što iz Gackog polja nemamo ekipu u natjecanju. U tom dijelu postoje dva ribolovna društva i postojale su naznake da bi mogli prijaviti ekipe za natjecanje, ali se do prijava za ligu nisu uspjeli organizirati. Svi se nadamo da će iduće godine biti s nama.
No, da ne ispadne da je sve crno, imamo i pozitivnih primjera i priča. Ekipa ŠRD “Slunjčica” od ove se sezone natječe u ligi i jedno kolo održat će se na istoimenoj rijeci. Pohvaljujem napore ekipe iz Slunja i nadam se da je to početak jedne lijepe natjecateljske priče.
Stagnacija mušičarenja u posljednjih nekoliko godina
Marinko, jedno vrijeme je ribolov umjetnom muhom bio iznimno popularan. Dojma smo da su trenutno stvari drugačije. Kako Vi gledate na to?
Istina, pred nekih 15-ak godina događao se određeni “boom”. Barem što se mušičarenja tiče. Ne bih rekao niti da je sad situacija loša, ali ipak stagniramo. Osobito što se natjecateljskog dijela tiče. Nekada smo bez problema popunili ligu sa 20-ak natjecatelja. Danas to već ide dosta teže. Ali s time se bore i mnogi drugi, razvikaniji sportovi od ribolova.
Ima li mušičarenje u Hrvatskoj budućnost i koje je Vaše viđenje svega toga?
Naravno da ima! Treba imati na umu da su vode za mušičarenje ograničene najvećim dijelom na Gorski kotar i Liku te dio Dalmacije i zaleđa. I tu treba tražiti razlog manjeg broja mušičara u odnosu na varaličare ili one koji love na plovak.
Po nekim mojim procjenama, danas nas je nešto više od 50-ak koji lovimo isključivo na mušičarski pribor i 300-tinjak onih koji povremeno love, uz druge tehnike. Vode su sve siromašnije ribom. Naravno, ima i svijetlih primjera, ali su rijetki. Razloga je mnogo. Od kormorana do “kormorana s ribičkim dozvolama i ispitima”. Pojam “uređenja vodotoka” sve je popularniji, a svodi se (nažalost) na kanaliziranje rijeka nekad prepunih pastrvom i lipljanom – koji je sve rjeđi.
Čuvajmo naše vode, puštajmo ribe. Na taj način ćemo i nešto ostaviti iza sebe. A i mušičara tada neće nedostajati.
Bistro!
