Ovih dana većina kršćana je ili proslavila Uskrs (katolici 17. travnja) ili se sprema to učiniti (pravoslavci 24.travnja). Uskrs se smatra najvećim i najstarijim kršćanskim blagdanom, a kako je uobičajeno ovih dana nešto više pažnje obratiti vjerskim temama, često nam za uho “zapnu” riba i ribari. Koja je njihova simbolika i značenje u Bibliji?
Simbolizam ribe vidljiv i u prvoj Crkvi
Simbolizam ribe vidljiv je i u prvoj Crkvi, gdje je riba predstavljala Krista. Naime, grčka riječ za ribu je ichthys, čime su prvi kršćani isticali Kristovo božanstvo. Riječ je korištena kao akronim za izraz Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj, gdje je svako slovo grčke riječi ichthys početno slovo dotičnog izraza (Iēsous Christos, Theou Hyos, Sōtēr), piše Darko Tomašević za Svjetlo Riječi.
Podataka o ribama u Svetom pismu nema baš previše. Izraelci nisu bili izraženo ribarski narod, za razliku od Filistejaca i Feničana. Brodovlje koje su imali nasukalo im se kod Esjon Gebera (1 Kr 22,49).
Biblija ne pravi razliku između slatkovodne i morske ribe
Biblija ne pravi razliku između slatkovodne i morske ribe. Morska riba, kojom su se hranili biblijski ljudi, prije svega se može naći uz obalu Sredozemnog mora, kao i na Crvenom moru, na samom jugu Izraela. S druge strane, glavni izvor slatkovodne ribe je Galilejsko jezero, kao i male pritoke rijeke Jordan. Zanimljiva je činjenica, utemeljena na arheološkim istraživanjima, da se riblje kosti, kako slatkovodne, tako i morske ribe, mogu naći u krajevima koji geografski i nisu bliski moru ni rijeci.
To pokazuje da se ribom trgovalo i da su je ljudi kupovali i daleko od mjesta njihova ulova. Knjiga Nehemijina govori da se riba uvozila čak iz Tira i prodavala u Jeruzalemu (Neh 13,16). Budući da se riba brzo kvari, očito se prodavala sušena ili zasoljena, kako se ne bi brzo kvarila.
Od slatkovodne ribe, koja se uglavnom lovila u Galilejskom jezeru, dvije su vrste najzastupljenije, a to su ribe iz roda ciklida (cichlidae), koje su jedne od najvećih riba iz porodice zrakoperki iz reda grgečki (perciformes), a radi se o ribama vrste tilapija i pripadaju porodici šarana (cyprinidae) i somova (siluridae).
Dozvoljene i zabranjene ribe
Budući da ribe iz porodice somova nemaju ljusku, one se nisu koristile za hranu, kao što određuje i propis u knjizi Levitskog zakona 11,9-11: Od svih vodenih životinja ove možete jesti: sve što živi u vodi, bilo u morima, bilo u rijekama, a ima peraje i ljuske možete jesti. A što u morima i rijekama nema peraja i ljusaka – sve životinjice u vodi, sva živa vodena bića – neka su vam odvratna i odvratna neka vam ostanu! Mesa od njih nemojte jesti, a njihove strvine držite za odvratnost. Slično stoji i u Ponovljenom zakonu 14,9-10. Uz somove, ribe koje se nisu jele bile su jegulje, morski psi, raže i piškori (čikovi), sve vrste školjki te morski sisavci. Ponovljeni zakon 4,18 čak donosi zabranu pravljenja kipova i slika riba.
Treba reći da se u Svetom pismu donosi samo općenita riječ riba, a nikad izričita vrsta ribe. Hebrejska riječ za ribu je dāḡâ, a grčka ichthys, koja je i najzastupljenija. Koristi se 21 puta u Novom zavjetu, s tim da se osim u evanđeljima spominje još jedino u 1 Kor. Uz izraz ichthys se koriste i riječi opsarion (Iv 6,9.11; 21,9-10.13) i prosphagion (Iv 21,5); dakle, druge riječi za ribu osim izraza ichthys spominje samo Ivanovo evanđelje.
Čini se da je ribolov u Novom zavjetu bio zastupljeniji negoli u Starom. Činjenica da su se sedmorica od Isusovih dvanaest učenika bavila ribarstvom ukazuje da je ljudima oko Galilejskog jezera to bila jedna od glavnih vrsta privređivanja
Različiti načini ribolova u biblijsko vrijeme
Riblja staništa poznata biblijskim ljudima uključivala su more (Post 1,26 govori o ribama morskim), rijeku Nil (Izl 7,18 i Br 11,5 ukazuju na rijeku Nil), potoke (Ez 29,4 – iako se u prijevodu Biblije Kršćanske sadašnjosti govori o rijeci, ipak hebrejska riječ označava prije svega potok), Sredozemno more (Ez 47,10 govori o Velikom moru), te Galilejsko (Genezaretsko) jezero (Lk 5,1), a bilo je i ribnjaka gdje se držala riba (Pj 7,5).
U biblijsko vrijeme ljudi su lovili ribu na različite načine. Sveto pismo, primjerice u Ivanovu evanđelju 21,8, govori o ulovu mrežom (vidi i Mt 4,18), udicom (Mt 17,27; Hab 1,15; Iz 19,8), kukom i ostima (Am 4,2; Job 40,31), čak i pređom (vidi Hab 1,15) prema prijevodu Kršćanske sadašnjosti i Šarićeve Biblije. Ipak, hebrejska riječ koja se koristi jest miḵmereṯ, a znači prije svega određenu vrstu ribarske mreže (možda s plovcima). Uz riječ miḵmereṯ u hebrejskom jeziku za mrežu se koristi i riječ ḥērem.
Riba simbolizira Krista
Iako riba Izraelcima nije bila svakodnevna hrana, kao što je to bilo dok su bili u Egiptu (usp.: Br 11,5), ipak su je koristili u prehrani. Luka u 11,11 ističe da su ribu jela i djeca, ali i stariji (usp.: 6,41). Riba se pripremala na žaru i pekla (Lk 24,42; Iv 21,9). Od ribe se pravio i nakit, što potvrđuju arheološka iskapanja.
Čini se da je ribolov u Novom zavjetu bio zastupljeniji negoli u Starom. Činjenica da su se sedmorica od Isusovih dvanaest učenika bavila ribarstvom (Petar, Toma, Natanael – Bartol, Ivan, Jakov i druga dva njegova učenika – Iv 21,2), ukazuje da je ljudima oko Galilejskog jezera to bila jedna od glavnih vrsta privređivanja. Sam Isus je nahranio mnoštvo kruhom i ribama.
U Svetom pismu riba se koristila i u simboličnom jeziku, gdje je ulovljena riba simbolizirala bespomoćnost čovjeka pred Božjom moći, primjerice Knjizi proroka Habakuka 1,14-15: Postupaš s ljudima k’o s morskim ribama, k’o s gmazovima što nemaju gospodara! On ih sve lovi na udicu, izvlači ih mrežom, pređom ih skuplja i tako se raduje i likuje.
Simbolizam riba
Simbolizam ribe vidljiv je i u prvoj Crkvi, gdje je riba predstavljala Krista. Naime, grčka riječ za ribu je ichthys, čime su prvi kršćani isticali Kristovo božanstvo. Riječ je korištena kao akronim za izraz Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj, gdje je svako slovo grčke riječi ichthys početno slovo dotičnog izraza (Iēsous Christos, Theou Hyos, Sōtēr)
Zanimljivo je da se Sveto pismo referira na ribe kad govori o svršetku. Tako se u Knjizi proroka Ezekiela 47,9 govori da će u posljednjim danima Bog blagosloviti zemlju tako što će biti vrlo mnogo riba. A Isus uspoređuje dolazak kraljevstva nebeskog sa slikom ulova dobrih i loših riba (Mt 13,47-50).
Autor: Darko Tomašević, Svjetlo Riječi
