Tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoline, a u određenoj mjeri mogu ju regulirati i svojim ponašanjem
Proteklih dana nalazili smo se na vrhuncu toplinskog vala. Temperature su se redovito dizale i preko 30oC te dosezale rijetko zabilježene vrijednosti. Negdje i do 40oC. I nije to samo slučaj samo ove godine. Klima se mijenja i svake godine sve više temperature nisu rijetkost.
Visoke temperature, nizak vodostaj, izostanak oborina…
Naravno, porastom temperatura zraka i njihovim ekstremima i temperature naših voda rastu. Planinske i gorske rijeke također bilježe vrijednosti koje nisu uobičajene. Dugi vremenski intervali visokih temperatura, izostanak oborina i nizak vodostaj doprinose brojnim problemima – za salmonidne vrste prvenstveno.
Kako temperatura vode utječe na pastrve?
Pastrve pripadaju ektotermnim organizmima ili jednostavnije rečeno – hladnokrvnim. Tjelesna temperatura ovisi im o temperaturi okoline, a u određenoj mjeri mogu je regulirati i svojim ponašanjem (sunčanje, povlačenje u sjenu, promjena boje tijela i dr.). Temperatura njihove okoline utječe na njihov metabolizam i biološku funkciju. Previsoke temperature vode kod pastrva uzrokuju fiziološki stres.
Pastrve “udišu” kisik iz vode koja ih okružuje. Pastrva dobiva otopljeni kisik iz vode dok voda teče kroz škrge riba. Količina kisika otopljenog u vodi smanjuje se kako temperature vode rastu, uzrokujući respiratorni poremećaj i stres. Tople temperature također povećavaju fiziološku potražnju pastrve za kisikom, tako da to postaje dvosjekli mač. Ako se temperature vode ne smanjuju ili ako se malo ohlade noću i ponovno se zagriju sljedeći dan, složeni stres može dovesti do gladi, oštećenja organa i eventualne smrti.
Granične vrijednosti za potočnu pastrvu
U istraživanju pod nazivom The thermal biology of brown trout and Atlantic salmon autora D. J. Solomona i G. W. Lightfoota, nailazimo na granične vrijednosti temperature vode za potočnu pastrvu.
Krajnja gornja smrtonosna temperatura (temperatura na kojoj riba može preživjeti 10 minuta) vjerojatno je u istraživanju korištena više zbog istraživačkih interesa, nego zbog praktičnih. Zanimljiviji nam je podatak o 1.000 minuta (tj. oko 17 sati) jer bi se takvo razdoblje visoke temperature moglo kategorizirati kao iznimno topao dan. S aklimatizacijom na toplu vodu, smrtonosna temperatura nakon 1.000 minuta je oko 26.7oC, a sedmodnevna vrijednost oko 24,7oC.
Spomenimo i to da su istraživanja vršena u mrjestilištima, ali da vrlo slične rezultate daju i druga istraživanja u različitim zemljama.
A što je s ribolovom?
Iako još uvijek ne postoje ograničenja, barem ne u našim zemljama i okruženju, vezana uz ribolov i temperaturu vode – to ne znači da se nekih stvari ne bi trebalo pridržavati. Osobito ako nam je stalo do riba i njihove dobrobiti.
Kad temperature pastrvskih voda dosegnu vrijednosti od 20oC, poželjno bi bilo prestati s ribolovom. Riba se ionako smanjeno hrani i pod većim je stresom. Ulovljenoj na varalicu ili umjetnu muhu puno će joj više vremena trebati za oporavak nakon borbe, bez obzira koliko pažljivo rukovali s njom.
Ukoliko se ipak ne možete suzdržati od ribolova i u ove najtoplije dane, s ribom rukujte pažljivo. Po mogućnosti je fotografirajte i oslobađajte bez vađenja iz vode. I pružite joj dovoljno vremena za oporavak.
Bistro!
