Babuška – Carassius gibelio (foto: P. Mustafić, PMF)
Posljednjih godina babuška je sve češća tema razgovora brojnih ribiča, ali i tema znanstvenih radova. Zašto je tome tako? Riječ je o vrsti koja je posljednjih desetljeća zagospodarila našim vodama. Rijetke su vode u kojima je ne nalazimo.
Glavni uzrok tome je njezina otpornost da preživi i u najtežim uvjetima, zagađenim vodama i vodama s manjkom kisika. Prilagodila se svim uvjetima pa je pronalazimo i u nižim tokovima salmonidnih voda, poput Cetine. Također, njezin specifični način i mogućnost razmnožavanja omogućava joj dominaciju nad drugim vrstama.
Mišljenja ribiča podijeljena
Stav ribiča prema ovoj vrsti, kao i obično, vrlo je različit. Jedni je svrstavaju u vrhunsku vrstu za sportski ribolov. Naime, kad ništa drugo ne grize, babuška uglavnom “radi”. Osobito je to privlačno početnicima u ribolovu i onima koji za vrijeme svojih rijetkih izlazaka na vodu prvenstveno traže zabavu. A babuška im je uglavnom redovito pruža.
S druge strane, velik dio ribiča ne želi je niti vidjeti. Babuška je proždrljiva, često ne bira mamac i uglavnom je brojčano nadmoćna nad drugim vrstama. Ciljani ribolov na druge vrste na takvim vodama vrlo često završava neuspjehom i frustracijama.
Iako je većina ribolovaca koji love živim mamcima, zbog njezine otpornosti i sposobnosti da dugo živi na udici kao mamac, preferira u lovu grabežljivaca poput štuke, smuđa i soma – posljedice znaju biti pogubne. Često se babuške donesene s drugih voda ili kupljene kao mamac nakon ribolova puštaju u vode na kojima se lovi i tada to postaje okidač njezinog širenja.
Babuška je omiljeni mamac u lovu grabežljivaca – štuke, soma i smuđa
U Hrvatskoj je strana (alohtona) vrsta
Babuška ima veliki utjecaj na autohtonu ihtiofaunu. Smatra se da je njena pradomovina Kina. Iz Kine se proširila vodama šireg područja istočne Azije i Sibira. U europski dio bivšeg SSSR-a prenesena je krajem 40-ih godina prošlog stoljeća te se vrlo brzo proširila prema zapadu. Od relativno nepoznate vrste u svega nekoliko desetaka godina prerasla je u invazivnu vrstu velikih populacija. U Hrvatskoj ima status strane (alohtone) vrste dok je status invazivnosti još uvijek službeno nedefiniran.
Ginogeneza – adut za širenje i dominaciju
Osim iznimne sposobnosti babuške da preživi i opstane u gotovo nemogućim uvjetima, postoji i još jedan adut – ginogeneza. Iza većini relativno nepoznatog pojma krije se mogućnost “nespolnog” razmnožavanja (iako je potrebno prisustvo spermija) s drugim ciprinidnim vrstama, uglavnom karasom i šaranom.
Prilikom ginogeneze spermij prodre u jaje, aktivira ga, ali ne sudjeluje u razvoju, pa se novi organizam razvije samo iz jezgre jajne stanice. Tako nastaju haploidne ženke. Pojednostavljeno, ginogeneza zahtijeva prisustvo spermija bez stvarnog doprinosa njegovog genetskog materijala koji se rastvara ili uništava prije nego što se može stopiti sa jajnom stanicom.
Riječ je o iznimno nepovoljnom načinu razmnožavanja za mužjake, osobito drugih vrsta. Iz položenih jaja se ponovo izlegu samo ženke babuške. I tako u krug. Zbog toga se smatra glavnim krivcem za pad populacije ili gotovo potpuni nestanak mnogih ribljih vrsta u pojedinim vodama te smanjuje prirast u ribnjacima i uzrokuje ekonomsku štetu.
Babuška može uzrokovati pad populacije i prirasta ciprinidnih vrsta
Mit ili istina?
U posljednjih nekoliko odlomaka pokušali smo demistificirati često pitanje – može li se babuška hibridizirati s drugim vrstama odnosno mogu li druge vrste oploditi njezina jajašca. Iako do oplodnje u pravom smislu ne dolazi, spermiji drugih ciprinidnih vrsta potiču razvoj jajne stanice. Jedinke nastale na taj način su fertilne (plodne) i prenose identičan genetski materijal majke (babuške).
Znači, odgovor je jasan. Babuška se može razmnožavati uz pomoć drugih vrsta i pritom nastaju plodne jedinke – ali samo babuške. Zbog toga se smatra potencijalno invazivnom te opasnom za populacije drugih vrsta. Osobito u osjetljivim staništima.
Portal o stranim i invazivnim vrstama u RH
Na Portalu o invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj objavljene su detaljne informacije o stranim i invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj. Na navedenom portalu možete prijaviti i opažanje istih vrsta pa tako i babuške. Trenutno je dosta opažanja evidentirano, ali gotovo sva su u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. A situacija je znatno drugačija. Stoga, uočite li babušku ili neku drugu stranu ili invazivnu vrstu – slobodno prijavite.
Bistro!
