Kormoran je u Europi bez prirodnog neprijatelja
Ovim člankom nastavljamo s temom kormorana ili velikog vranca (Phalacrocorax carbo). U prethodnom članku (možete ga pročitati OVDJE) pisali smo o zakonskoj regulativi i trenutnom statusu kormorana u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Malo koja vrsta izaziva toliko polemika, u ovom slučaju između ovlaštenika ribolovnog prava, sportskih ribiča i koncesionara ribnjaka s jedne te ornitologa, biologa i zaštitara prirode s druge strane.
U Europi bez prirodnog neprijatelja
Prof. dr. sc. Krešimir Pažur s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vjerojatno se ponajviše bavio tematikom kormorana na područjima bivše Jugoslavije, ali i šire. Kroz svoje radove često je postavljao pitanje oportunosti zaštite jedne ptice koju su u 17. stoljeću u Europu iz Kine uvezli Nizozemci radi lova ribe u Engleskoj i Francuskoj. Prema B r e h m u (1892) kormoran je već početkom 19. stoljeća na sjeveru Europe načinio velike štete na ribljem fondu.
Kormoran na europskim prostorima nema prirodnog neprijatelja koji bi njegovu populaciju držao u bioekološkoj ravnoteži pa se stoga njegova populacija od godine 1970. povećala 25 puta. (Pažur, 2002.)
Goleme štete na ribljem fondu
U članku objavljenom u časopisu Ribarstvo, 2002. godine, prof. dr. sc. Pažur predlaže da se veliki vranac, kormoran (Phalacrocorax carbo sinensis), odmah izostavi s popisa zaštićenih vrsta ptica, jer je svojom brojnošću učinio goleme štete na ribljem fondu slatkih voda Europe, pa nekim vrstama riba prijeti čak izumiranje.
Konačno, navodi u nastavku Pažur, ova vrsta kormorana i nije autohtona europska ptica, nego je uvezena iz Kine u 17. stoljeću, nema prirodnog neprijatelja koji bi njezin broj držao u ekološkoj ravnoteži pa nije ni naša dužnost da je štitimo kao naše autohtone životinjske vrste.
Kormoran je uvezen iz Kine u 17. stoljeću
Osnovne činjenice o kormoranu
Nekoliko činjenica koje treba imati na umu kad je kormoran u pitanju (prema prof. dr. sc. Krešimiru Pažuru):
- kormorana su u 17. stoljeću uvezli Nizozemci iz Kine radi lova ribe
- Prema Meyerovu leksikonu iz godine 1888., odbjegli su se primjerci razmnožili po cijeloj Europi (Anon, 1999)
- već je dr. Alfred Brehm godine 1892. u djelu »Tierleben«, knjiga VI., ustanovio velike štete i eksplozivnu mogućnost razmnožavanja, a izravnim pokusom i njegovu enormnu proždrljivost
- kormoran dnevno pojede prosječno 0,45 kg ribe ili godišnje oko 170 kg (EAA, 1998)
- do godine 1970. živio je u kakvoj – takvoj bioekološkoj ravnoteži, kad ih je bilo oko 30.000 primjeraka, te je obavljao svoju osnovnu biološku funkciju koju ima svaki predator (EAA, 1998)
- tih je godina u cijeloj Europi stavljen pod potpunu zaštitu bez respektiranja navedenih činjenica, navodno zbog ugroženosti
- zbog potpune zaštite do godine 1996. u Europi je broj kormorana narastao na zastrašujućih 760.000 primjeraka.
- Kormoran kao uvezena ptica nema prirodnog neprijatelja koji bi njegov broj držao u ekološkoj ravnoteži (EAA 1998)
Toliko za sada, u idućem članku nešto više riječi biti će o inicijativama rješavanja problematike kormorana na europskoj razini.
Bistro!