Foto: (Igor Ilić, Serval Channel)
I ranije smo na stranicama našeg portala pisali o čaglju. Ovaj put problematiku čaglja na otoku Krku predstavit će iz svog kuta Igor Ilić čije postove, fotografije i videozapise o lovu i lovstvu pratimo na njegovoj Facebook stranici Serval Channel.
Početak janjenja ovaca, ali i parenja čaglja
Na otoku Krku u siječnju je započelo janjenje. Naravno započela je i pojačana aktivnost čagljeva. Početak veljače je i početak parenja čaglja. Pojedini krčki lovci se trude stati toj pošasti na kraj… Ali … Teški i zarasli tereni, ogroman areal kretanja, brzo učenje čaglja i obilje hrane “na izvolite” na jednoj, a na drugoj strani jako puno uloženog truda, vremena i novaca u opremu, koju ni raspisana nagrada nije u stanju pokriti.
Svjedok sam toga da dio po dio manjih ovčara ovčara odustaje od uzgoja. Ne nestaje samo prirast, smanjuje se i matično stado. Oni veći, da zaštite svoja stada, podižu ograde. Ovaj put ne suhozide, već željezne armature, električne pastire… Otok se pomalo pretvara u “kazamat”. Kad nestane hrane u slobodnoj prirodi ni te ograde neće dugo zadržati čaglja s druge strane žice.
Svi u turizam?
Kao lovac i osoba koja ne jede janjetinu, nikada nisam gajio neke pozitivne osjećaje prema ovcama “u lovištu”. Ovdje sam promijenio mišljenje. Otoci bez ovaca vrlo brzo bi promjenili svoju fizionomiju. Umjesto livada počinje prevladavati šmrika. Time sva bioraznolikost nestaje. Osim što izgleda zeleno, pod njom ništa ne raste, s njom se nitko ne hrani, nema drvne mase, a kroz nju ne možete ni prošetati. U njoj se divljač može sakriti, ali gdje će i što jesti?
Svi u turizam? Naravno. Jednostavnije je i isplativije. Biti će malo teže “dugoročno” gostu prodati australsku janjetinu pod domaću. Također ne znam dali se “Dobrinjski presnec” prizna pod tradicionalni, ako je napravljen od australskog mlijeka u prahu. Zato ovim putem čestitam svim lovcima otoka Krka koji su svojim trudom i zalaganjem sudjelovali u dosadašnjem odstrelu čagljeva i pokušaju da sačuvamo autohtono stočarstvo, ali i divljač od “unešenog” predatora.
Čagalj s Krka – nije dalmatinski?
Nakon duljeg vremena pristigla je DNA analiza dostavljenih 11 uzoraka sa otoka Krka (osobno sam prikupio i geolocirao jedinke, datume, fotografije i odstrelitelje). Populacija u potpunosti pripada panonsko/kontinentalnoj. Ni jedan uzorak u sebi nema DNA elemenata dalmatinskog čaglja. Vi zaključite… A ja ću o tome probati napisati još koje slovo.
Svima koji lovite predatore, DOBRA KOB!
Autor: Igor Ilić, Serval Channel
