Foto: dr.sc. Viktor Šegrt
Već je mnogo godina u svijetu ribolovaca poznat sistem «catch and release» ili «uhvati i pusti». Ribolovci na pastrve, šarane, somove i da ne ulazim u ono što nije moje područje pa ću reći druge riblje vrste, razvili su sistem u kojem se fotografiraju s ulovljenom ribom na mjestu ulova i puste je natrag u vodu.
Jeli to moguće i u lovu?
Naravno da je moguće. No, to je čak upitno nazivati lovom jer u ovom slučaju divljač zaista nema nikakvog dodira sa lovcem i apsolutno netaknuta sleti nekoliko stotina metara dalje od lovca i psa koji ju je pronašao. Konkretno u ovom slučaju radi se o utakmicama pasa ptičara na jata jarebica ili, što je još draže, proljetne utakmice u pronalaženju parova jarebica.
Za one koji se nikada nisu susreli sa ovim načinom utakmica pasa ptičara i «lova na jarebice» slijedi malo objašnjenje na konkretnom primjeru.
Vrijeme za ovaj tip ispita u radu pasa ptičara bez odstrjela jarebice može biti proljetno traženje parova jarebica ili jesensko traženje jata jarebica.
Proljetni ispit na parove jarebica
Kraj mjeseca veljače. Sezona lova je prošla. Počinje sezona ispita u radu pasa ptičara. Traženje parova jarebica. Lovci, odnosno vodiči pasa, “naoružani” su startnim pištoljima i podijeljeni u «baterije» (skupine) od desetak pasa. Svaka «baterija» dobiva svoj teren i FCI priznatog kinološkog suca. Cilj svih prisutnih sudionika, istinskih lovaca i kinologa, jest da njihovi psi ptičari, bilo kontinentalni ili otočni, pronađu parove poljskih jarebica. Ono što je potrebno za održavanje ovakvih manifestacija su tereni bogati poljskom jarebicom, po mogućnosti prirodnom ili ispuštenom kroz godine koja u trenutku održavanja ovakvih manifestacija čini dobru i stabilnu populaciju (ne netom ispuštene jarebice) jer tada pas i vodič – «lovac» dobivaju apsolutni dojam istinskog lova.
Sve ostalo odvija se isključivo kao u pravom lovu sa tom razlikom da nema odstrjela jarebice nego, nakon što je pas pronađe i svoga vodiča do nje dovede te na znak podigne vodič plinskim ili startnim pištoljem ispaljuje hitac koji simulira pucanj iz puške. Pas mora ostati apsolutno korektan i ne smije kretati za podignutim jarebicama.
Pas – najvažnija karika
Psi koji sudjeluju u ovakvom tipu «lova» na jarebice moraju imati veliki lovni mentalitet za traženje divljači, izvrsno koristiti vjetar i pokušati pronaći jarebicu u zadanom vremenskom periodu koji traje 15 minuta.
Široke petlje, dobar galop i visoko nošenje glave je ono što može pomoći psu da pronađe «lovinu». Ulazak takvog psa ptičara koji ima mentalitet za jarebicu u zonu mirisa je nešto neopisivo. Vodič prilazi psu i počinje najljepši dio iščekivanja da se podigne par ili jato jarebica. Trenutak za koji mnogi žive a nakon toga ga mjesecima proživljavaju u svojim glavama.
Podizanje jarebica popraćeno je ispaljivanjem hica iz plinskog ili startnog pištolja i jarebice netaknute prelijeću nekoliko stotina metara da bi se ponovno spustile u travu. To su lovci, istinski ljubitelji prirode koji se zadovolje i onime što samo vide te ne moraju uvijek i odstrijeliti. Jarebice koje su se spustile u travu ponovno mogu biti pronađene i priča se jednostavno može vrtjeti u krug.
Naravno, briga oko jarebica, pogotovo prirodnih, je zaista velika. Održati ih u dovoljnom broju nije laka stvar što znaju mnogi ovlaštenici prava lova koji je imaju ili je nemaju, ali bi je voljeli vidjeti u svojim lovištima. Ipak, brigu i njihovo očuvanje, a ujedno i ovakvo «korištenje» da one ostaju netaknute zaista možemo nazvati lovačkim «pronađi i pusti da odleti».
Foto: dr.sc. Viktor Šegrt
Održivo lovstvo kuca na naša vrata
Održivo moderno lovstvo kuca, ili bi barem trebalo kucati, na vrata Lijepe Naše. Ljudi, lovci i kinolozi koji vole vidjeti divljač žele je imati u što većem broju, brinu se o njoj i u njoj uživaju na ovaj način zaslužuju svaku pohvalu jer dokazuju da Hrvatska ima itekako veliko mjesto na svjetskoj lovnoj sceni održivog lovnog gospodarenja.
Cilj svega je konačno ući u obnovu ove izvorne hrvatske vrste divljači i staviti je na nacionalni prioritet jer ima veliku okolišnu i ogromnu gospodarsku korist za razvoj hrvatskog ruralnog prostora.
Autor: dr.sc. Viktor Šegrt, Hrvatsko lovstvo