Crni amur – potencijalno invazivna vrsta?

crni amur ribo-lov.com

Crni amur (foto: Youtube)

Proteklih se dana dosta pisalo o ulovu crnog amura. Na rijeci Dravi na području Općine Donja Dubrava, ulovljene su dvije jedinke crnog amura. Prvi je ulovljen na dva zrna kukuruza 15. kolovoza i težio je nešto više od dva kilograma, dok je drugi bio ulovljen 16. kolovoza te je težio oko četiri kilograma. 

Dosta nejasnih i netočnih informacija u medijima

Kako se podiglo dosta medijske “prašine” zbog neuobičajenog i dosad neevidentiranog (barem u javnosti) ulova na našim vodama odlučili smo nešto više doznati o samoj vrsti i njezinoj biologiji. Dolaskom u fokus zbog medijskih objava, ova vrsta preko noći je postala iznimno zanimljiva i to ne samo ribolovcima.

Potencijalno prisutna strana vrsta

U priručniku “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj” autora Tanje Mihinjač, Ivane Sučić, Ivana Špelića, Mateja Vucića i Ane Ješovnik, u izdanju Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Udruge Hyla, pronalazimo konkretnije podatke o crnom amuru (Mylopharyngodon piceus). Inače, sam priručnik se bavi problematikom stranih i invazivnih stranih slatkovodnih riba u Hrvatskoj, osnovnim pojmovima, najčešćim putovima unošenja i širenja, utjecajem na zavičajne vrste te kako se određuje invazivnost.

U ovom priručniku crni amur svrstan je u potencijalno prisutne strane vrste riba. Riječ je o vrstama koje nam kucaju na vrata te za koje postoji velika vjerojatnost da ih zabilježimo u našim vodama ili su one ovdje već zabilježene u manjem broju do nekoliko jedinki.

Opis vrste

Kako se navodi u spomenutom priručniku, crni amur izgledom je vrlo sličan bijelom amuru (Ctenopharyngodon idella). Kako mu i samo ime govori, najuočljivija je razlika u boji tijela i izgledu ždrijelnih zuba. Crni je amur tamnije obojen i ima tupe i glatke ždrijelne zube. Tijelo mu je izduženo i prekriveno velikim cikloidnim ljuskama, a može narasti do 1,8 m i 35 kg. Juvenilne jedinke hrane se zooplanktonom, a odrasli mekušcima (vodenim puževima i školjkašima) i vodenim kukcima.

Prirodno je rasprostranjen u istočnoj Aziji, a unesen diljem svijeta, uključujući i europske zemlje. Smatra se da u vodama europskih zemalja nije uspostavio populacije, već da je riječ o jedinkama koje se stalno unose. U Hrvatskoj vrsta dosad još nije bila zabilježena.

Procjena rizika unošenja crnog amura

Poljoprivredno poduzeće Orahovica još je 2013. godine planiralo uvesti i uzgajati crnog amura u Hrvatskoj s ciljem proširenja asortimana na tržištu i poboljšanju kvalitete okoliša uzgoja slatkovodnih riba. Crni je amur tradicionalno jedna od četiri glavnih vrsta u kineskom uzgoju riba. Zbog toga je izrađena i Procjena rizika unošenja crnog amura.

U navedenoj Procjeni stoji kako bi, budući da se radi o uvođenju vodenog organizma, uvođenje i uzgoj crnog amura moglo eventualno utjecati na ekološki sustav slatkih voda. Od slatkih voda, najosjetljivije na uvođenje crnog amura su duboke tekuće vode. Uvođenjem i uzgojem crnog amura na ribnjacima Grudnjak, neće doći do utjecaja na šire područje, s obzirom da su ribnjaci relativno izolirani od ostalih prirodnih vodenih površina i staništa.

Prema dostupnim podacima, vrsta se u otvorenim ribnjacima ne može razmnožavati. U većini europskih zemalja, čak i u mediteranskom području s nešto blažom klimom i povoljnijim zimskim temperaturama vode i zraka, ne postoje prirodne populacije crnog amura.

Crni amur (foto: R.Hagerty, Priručnik “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj”)

Mala vjerojatnost udomaćenja

Obzirom da nisu promatrana dosadašnja iskustva prilikom prvog uvođenja ove vrste na područje Hrvatske, kao i na temelju iskustava europskih zemalja, mala je vjerojatnost da će se udomaćiti i postati invazivna i rizična vrsta. Prema sadašnjim saznanjima ova vrsta na području Slavonije ne može stvoriti održive i samostalne populacije.

Vrlo je mala mogućnost da ova vrsta postane invazivna i kompetitivna jer joj ekološki uvjeti u srednjoj Europi ne odgovaraju i teško može zauzeti značajno mjesto u ekosustavu. Bez obzira na vrlo malu mogućnost od opstanka u otvorenim vodama i moguće opasnosti za autohtonu faunu i prirodu općenitu, potrebno je poduzeti sve tehničke zahvate i radnje te u potpunosti onemogućiti bilo kakvu mogućnost bijega i širenja ove vrste u otvorene vode.

Ukoliko eventualno i dođe do bijega jedinki crnog amura i njegovog širenja izvan područja uzgoja, postoji teoretska mogućnost od ugrožavanja pojedinih zavičajnih vrsta školjkaša i rakova. Međutim, na temelju iskustava i podataka iz europskih zemalja u koje je crni amur unesen, nema dokaza da bi se ova vrsta mogla u većem broju proširiti u otvorene vode i uzrokovati neke ozbiljnije posljedice na neku skupinu ili na prirodu.

Naime, crni amur, premda unesen u više europskih zemalja, nije uspio uspostaviti stabilne populacije. Ukoliko bi crni amur završio u zatvorenim vodama, nakon nekog vremena će potpuno nestati – stoji u Procjeni.

Što u slučaju pojave crnog amura u otvorenim vodama?

Svako eventualno širenje novo uvedene vrste u otvorene vode potrebno je spriječiti. U slučaju eventualnog bijega ili puštanja crnog amura u bilo koju drugu vodu, obvezno je hitno obavijestiti Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te neku od znanstvenih institucija koje se bave ihtiologijom i ribarstvom.

U suradnji s navedenim institucijama u što kraćem roku potrebno je pokušati svim sredstvima (mrežama,
elektroribolovom, rotenonom) ukloniti jedinke ove vrste iz voda u koje su unesene (pobjegle) te trajno vršiti godišnji monitoring, barem jednom godišnje (ljeti), okolnih kanala i otvorenih voda kako bi se utvrdilo u kojem broju se može naći crni amur.





Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)