U Šibeniku je održan 26. susret ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore. Istaknuti su problemi i izazovi s kojima se ribari svakodnevno susreću u svom poslu kao i budućnost ove iznimno važne strateške grane za hrvatsko gospodarstvo – prenosi Hrvatska radiotelevizija.
Jedan od najvećih izazova budućnosti povećanje je zaštićenih morskih područja. Strategija je to bioraznolikosti Europske unije.
– Ribari se ne moraju bojati, mi i sada imamo jako restriktivne mjere regulacije ribolova, naročito te prostorno-vremenske mjere, prvenstveno u koćarskom ribolovu gdje je danas preko 30-40% mora već sada onemogućeno za koćarski ribolov, objasnio je Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Dio flote se smanjuje i dio modernizira, uložilo se u ribarstvo gotovo 350 milijuna eura.
– Modernizirali 261 plovilo, dali potporu za 230 vrijednih projekata stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, naglasila je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.
– Zadnje tri godine država je ribarstvu i akvakulturi isplatila oko 80 milijuna eura potpore, rekla je.
A cilj je nastaviti s ulaganjem. Povećati prozivodnju i potrošnju najžilavije i najotpornije gospodarske grane.
Oporavak i stabilizacija
Ta sredstva, kako je navela, doprinijela su oporavku i stabilizaciji njihovog poslovanja bez ozbiljnih negativnih posljedica, o čemu najbolje govore podaci o konstantnoj pozitivnoj vanjsko-trgovinskoj bilanci, povećanju proizvodnje u akvakulturi te povećanju vrijednosti ulova.
– Ukupna proizvodnja u akvakulturi RH u razdoblju od 2016. do 2022. porasla je 58 posto u količini te 64 posto u vrijednosti, istaknula je Vučković.
Iz Ministarstva poljoprivrede u priopćenju iznose i podatke kako se provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo otkad postoji Republika Hrvatska, pri čemu je dodijeljeno je 47,33 milijuna eura potpore za ulaganja u 10 ribarskih luka.
Samo za ulaganja u unaprjeđenje sigurnosti i radnih uvjeta osuvremenjeno je 261 ribarsko plovilo, uloženo u 230 projekta za poboljšanje stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, te je izgrađeno i opremljeno pet novih i osuvremenjeno 25 postojećih pogona za preradu ribe.
Pozitivna trgovinska bilanca
Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska već duži niz godina ima pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci proizvoda ribarstva i akvakulture. U 2022. godinu uvezeno je 63 tisuće tona, u vrijednosti 248 milijuna eura, a izvezeno 66 tisuća tona, u vrijednosti 312 milijuna eura.
Bilanca u pogledu proizvoda ribarstva i akvakulture je kontinuirano pozitivna, navodi se u priopćenju.
Inače, teme danas održanog prvoga dana Susreta ribara bile su aktualno stanje u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, inspekcijski nadzor u ribarstvu te izazovi koje Natura 2000 i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine stavljaju pred ribare.
Ribarska infrastruktura
Nedostatak ribarskih luka i iskrcajnih mjesta, uvoz ribe iz afričkih zemalja, brojni su problemi koji more ribare.
– Nažalost, ribar sam toliko godina i situacija u ribarstvu je jako loša. Pogotovo s ovim novim propisima s ukidanjem potegača koji su najtradicionalniji mogući alat, rekao je Damir Petrović, ribar iz Skradina.
Koćaricama na jugu situacija je nešto povoljnija. Brodovi moderni, a ulov u porastu.
– Zadnjih pet do šest godina riba se pojavljuje, kompletna biomasa se popravila i ulovi su nam se a možemo reći poduplali, kazao je Dinko Cvjetović, ribar iz Dubrovnika.
Nedostatak radne snage na moru
Na razini Hrvatske ulov je stabilan, a vrijednost raste. No nedostatak radne snage na moru, ribarima zadaje glavobolju.
– Za dovesti čovjeka iz inozemstva, a primorani smo ići u tom pravcu, iziskuje previše vremena. Otprilike pet do šest mjeseci treba za dovesti čovjeka iz inozemstva da radi, dodao je Cvjetović.
Život na moru težak je i zahtjevan posao. Iz obrtničke komore navode kako hrvatsko ribarstvo opstaje.
– Unatoč višestrukim izazovima u kojima se nalaze sada već godinama, zadržavamo jednak broj ribara, uz povećanje broja zaposlenih u ribarskim obrtima u odnosu na prošlu godinu za četiri posto, ustvrdio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
– Hrvatski ribari su otporni, uporni i čvrsti, dodao je Kratohvil.