Iako su (nadamo se) toplinski ekstremi i izuzetno visoke temperature iza nas, nije loše ponoviti i dodatno istražiti kako ekstremne temperature utječu na naše ekosustave. Osobito one vodene koji su pod utjecajem niskih vodostaja i visokih temperatura najčešće na najvećem udaru.
Utjecaj temperature na pastrve
O utjecaju temperatura na pastrve pisali smo već ranije u članku Kako temperatura vode utječe na pastrve? Ne želimo prenositi čitavi članak, ali ponovimo još jednom kako pastrve pripadaju ektotermnim organizmima ili jednostavnije rečeno – hladnokrvnim. Tjelesna temperatura ovisi im o temperaturi okoline, a u određenoj mjeri mogu je regulirati i svojim ponašanjem (sunčanje, povlačenje u sjenu, promjena boje tijela i dr.). Temperatura njihove okoline utječe na njihov metabolizam i biološku funkciju. Previsoke temperature vode kod pastrva uzrokuju fiziološki stres.
Pastrve “udišu” kisik iz vode koja ih okružuje. Pastrva dobiva otopljeni kisik iz vode dok voda teče kroz škrge riba. Količina kisika otopljenog u vodi smanjuje se kako temperature vode rastu, uzrokujući respiratorni poremećaj i stres. Tople temperature također povećavaju fiziološku potražnju pastrve za kisikom, tako da to postaje dvosjekli mač. Ako se temperature vode ne smanjuju ili ako se malo ohlade noću i ponovno se zagriju sljedeći dan, složeni stres može dovesti do gladi, oštećenja organa i eventualne smrti. Detalje potražite u ranije navedenom članku.
A što je s kukcima?
Kukci, odnosno popularno zvane mušice (uključujući i sve njihove razvojne stadije) predstavljaju značajan izvor hrane populaciji pastrva. Osobito u manjim vodotocima i potocima. Znanstvenici iz Stroud Water Research Center, nakon desetljeća istraživanja, utvrdili su kako je odnos između temperature vodotoka i stanja populacija vodencvjetova (lat. Ephemeroidea) od najboljih pokazatelja zdravlja i stanja ekosustava.
Vrste iz nadporodice vodencvjetova u umjerenim regijama mogu podnijeti relativno širok raspon temperatura, ali i taj raspon ima svoje granične vrijednosti. Kod previsokih temperatura preživljavanje im pada s gotovo 100% na nulu.
Porastom temperature vode vrijeme potrebno da se mušice u potpunosti razviju može smanjiti za čak tri puta dok se njihova stopa rasta povećava. Kao rezultat toga, mušice sazrijevaju u manje razvijene jedinke koje proizvode manje jajašaca. Na 14 stupnjeva Celzijusa, jedna mušica može proizvesti 1.200 jajašaca. Povećanjem temperature za 10 stupnjeva ona može proizvesti samo 400 jajašaca. Ako je vodotok još malo topliji, odrasla ženka je toliko mala da uopće nema jajašaca, vjerojatno zato što nije imala dovoljno energije da ih proizvede.
Mali vodotoci najugroženiji
Visoke temperature najviše utjecaja imaju upravo na manje vodotoke. U njima se voda brže zagrijava, količina vode u sušnim razdobljima s visokom temperaturom je minimalna. Dodamo li još tome i smanjeni izvor hrane koji je također posljedica visokih temperatura, rezultati mogu biti katastrofalni.
Osim svega navedenog, čak i one prirodne oaze u kojima živi svijet može tražiti bijeg od sunca i temperatura sve su rjeđe. Krčenje raslinja uz vodotoke zbog poljoprivrede ili zbog politike čišćenja vodotoka (u prijevodu: malčiranje do zemlje i kanaliziranje prirodnih tokova) doveli su do toga da je dio vodotoka na biološkom minimumu. Uzalud trud oko čuvanja voda i poribljavanja kad su osnovni preduvjeti zapostavljeni ili na minimumu.
Što nam je činiti?
Uglavnom je zastupljeno mišljenje kako probleme treba rješavati “od vrha”. Politika vodi društva i sustave. Međutim, ne zaboravimo kako je upravo politika ta koja podilazi ljudima i javnom mijenju. Stoga sam mišljenja kako bi prvo trebali promijeniti svijest novih generacija o odnosu prema okolišu. Politika i političari uvijek će narodu prezentirati ono što žele čuti, žele li biti birani.
Stoga, sve dok se ne stvori kritična masa koja će imati jasan stav o zaštiti i očuvanju okoliša, bojim se da neće biti značajnijeg utjecaja. Do tada će prevladavati teme koje dominiraju našim javnim prostorima. Umjetne podjele, ideološke, nacionalne ili vjerske. Urote, teorije zavjere i epidemije… Dok ne shvatimo da smo sami sebi najveća prijetnja, pomaka nabolje nema. Nažalost…
