U ekosustavima Hrvatske — uključujući slatkovodne rijeke, jezera, obalne morske zone i kopnene šume — sve češće nailazimo na vrste koje nisu „domaće” našoj prirodi. U ribolovnoj i prirodoslovnoj literaturi o tim vrstama često se govori, ali se termini znaju miješati: strana vrsta i invazivna vrsta nisu ista stvar. Važno je razumjeti razliku, posebno ako se bavimo ribolovom, očuvanjem bioraznolikosti i gospodarenjem vodama i lovištima.
Olako se barata navedenim terminima, i to ne samo u internim razgovorima i prepiskama po društvenim mrežama, nego često i u medijima i na razinama na kojima to ne očekujemo.
Što su strane vrste?
Strana vrsta (engl. non-native species, alien species, alohtona vrsta) je organizam — biljka, životinja, gljiva ili mikroorganizam — koji nije prirodno prisutan u određenom području nego je u njega dospio zahvaljujući ljudskim aktivnostima.
Primjerice, vrsta može biti unesena:
- namjerno (npr. ukrasne biljke, kućni ljubimci, vrste u akvakulturi),
- nenamjerno (npr. kao „slijepi putnik” u balastnim vodama brodova, prijevozom zemlje ili opreme).
Napomenimo i to da su strane vrste često namjerno unesene radi lova, ribolova.
Kada “stranci” postaju “invazivci”?
Strane vrste ne moraju nužno izazivati štetu. Primjerice, neke ukrasne biljke ili poljoprivredne vrste uspješno rastu bez negativnih utjecaja na lokalnu prirodu.
Zakonska definicija u Hrvatskoj i EU tumači da su strane vrste organizmi uneseni izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti koji su sposobni preživjeti i razmnožavati se bez ljudske pomoći. Tu se ne ubrajaju vrste koje se šire prirodnim putem (npr. klimatskim promjenama).
Onog trenutka kada unošenje ili širenje strane vrste ugrožava ili štetno utječe na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo invazivnom.
Što znači invazivna vrsta?
Invazivna vrsta (često se naziv invazivna strana vrsta) je podvrsta ili podskup stranih vrsta čije prisustvo i širenje u novom području uzrokuje značajnu štetu.
Ključne karakteristike invazivnih vrsta su:
- brzo širenje i razmnožavanje
- negativni utjecaji na bioraznolikost,
- narušavanje ekosustava,
- potencijalna šteta za ljudsko zdravlje i gospodarstvo (npr. ribarstvo, poljoprivreda).
Drugim riječima: nije svaka strana vrsta invazivna, ali sve invazivne vrste jesu strane.
Na Portalu o invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj objavljene su detaljne informacije o stranim i invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj. Nadalje, ova stranica omogućuje pregled zakonskog okvira, daje preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu te će uskoro sadržavati i katalog stranih vrsta s procjenama rizika invazivnosti za svaku od njih, preglednik njihove rasprostranjenosti u RH i slično.
Odgovorno ponašanje ribolovaca ključno je u borbi protiv širenja invazivnih vrsta i očuvanju autohtonog ribljeg fonda Hrvatske.
Kalifornijska pastrva – negdje strana, negdje invazivna
Primjeri iz prakse – kalifornijska pastrva
Možda nam je najjednostavniji primjer strane vrste kalifornijska pastrva – Onchorrhychus mykiss. Gotovo da nema gorskih voda u Hrvatskoj u koju nije proteklih stotinjak godina unašana kroz poribljavanja. Ne samo u rijeke, nego i u brojna jezera zbog malo šire biološke amplitude od potočne pastrve.
Međutim, u nekim dokumentima i analizama (npr. FISK analiza za Hrvatsku) ova vrsta je procijenjena kao umjereno do visoko rizična invazivna vrsta, zbog negativnih utjecaja na autohtone pastrve i ekosustave (predacija, natjecanje za hranu i prostor). Tako da možemo zaključiti da razlika između stranih i invazivnih vrsta može varirati od staništa do staništa, ovisno o mikrolokacijskim čimbenicima.
Sunčanica – agresivni invazivac
Sunčanica dolazi iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena kao ukrasna i sportska riba.
Razlozi invazivnosti su brojni. Ukratko ćemo pokušati nabrojati samo neke od njih kako bi uvidjeli kako je ova ljupka i simpatična ribica ustvari veliki agresivac i invazivac našim autohtonim vrstama.
Agresivno ponašanje
- izrazito teritorijalna, posebno u vrijeme mrijesta,
- tjera druge ribe s hranilišta i mrijestilišta.
Male autohtone vrste nemaju šansu u sukobu s njom.
Predacija na ikru i mlađ
Sunčanica intenzivno jede:
- ikru,
- mlađ riba,
- ličinke vodozemaca.
Direktno smanjuje brojnost vrsta poput šarana, linjaka, čak i štuke u plićacima.
Višestruki mrijest u sezoni
- mrijesti se više puta godišnje,
- brzo stvara guste populacije.
U malim i stajaćim vodama vrlo brzo postaje dominantna.
Sunčanica – simpatični i agresivni invazivac
Nema dovoljno prirodnih neprijatelja
U našim vodama:
- nema dovoljno predatora koji je sustavno kontroliraju,
- bodljikave leđne peraje i okretno tijelo otežavaju predaciju.
Invazivna je jer agresivno istiskuje autohtone vrste, jede njihovu mlađ i pretvara vodu u “koloniju sunčanica” s vrlo malo druge ribe.