Foto: Zavod za ribištvo Slovenije
Kako smo već nekoliko puta znali napisati, u nedostatku domaćih inicijativa i pozitivnih primjera, volimo zaviriti u susjedstvo. I ovaj put veseli nas pozitivan primjer susjedne Slovenije i Zavoda za ribištvo Slovenije koji organiziraju Konferenciju o slatkovodnom ribarstvu.
Stručni skup o upravljanju ribama
Zavod za ribištvo Slovenije 13. veljače 2026. organizira Konferenciju o slatkovodnom ribarstvu, stručni skup – događaj o upravljanju ribama u unutrašnjim vodama Slovenije, u Brdu pri Kranju. Kroz svoj rad na području održivog upravljanja ribom, Zavod za ribištvo Slovenije čuva i štiti populacije riba i njihova staništa.
Konferencija će rasvijetliti dva ključna izazova – uništavanje staništa riba zbog neprimjerenih građevinskih intervencija i predaciju riba od strane životinja koje se hrane ribom.
Ribe trebaju raznoliko vodeno okruženje za život, koje najopsežnije oblikuje sama priroda. Ključ dobrog stanja ribljih populacija su prirodna i razgranata korita rijeka i obale s skrovištima, riječna vegetacija koja pruža sjenu i zaklon, bare i brzaci, meandri, šljunčana korita ili druga mjesta za mrijestilišta te dovoljna količina vode u riječnom koritu.
Uništavanje staništa i zaštićeni predatori
Nažalost, rijeke i potoci često se pretvaraju u monotone kanale različitim intervencijama. Obale su utvrđene u ravnim linijama kamenim stupovima, na obalama se vrše gole sječe i uklanja vegetacija, grade se nepoželjne poprečne strukture – brane koje otežavaju migraciju riba. Nakon poplava 2023. godine, mnoge građevinske intervencije zanemarile su prirodne načine regulacije vode.
Još jedan važan izazov za slatkovodno ribarstvo su vodene životinje koje nanose štetu ribarskim društvima zbog predacije i stvaraju veliki pritisak na riblje populacije. Životinjama koje se hrane ribom ne upravlja se i kao rezultat toga postaju sve istaknutiji izvor sukoba između ribarstva i zaštitara prirode.
Ribojedne ptice i njihov status zaštite također predstavljaju veliki problem
Ribarstvo u Sloveniji – turistička industrija s visokom dodanom vrijednošću
Za sada, slovenske rijeke ostaju među najbolje očuvanima u Europi, što je rezultat upornog rada ribarskih društava, profesionalnih institucija, zaštitnika prirode i lokalnih zajednica. Posvećen rad ogleda se u činjenici da je ribarstvo u Sloveniji turistička industrija s visokom dodanom vrijednošću, na što Slovenci mogu biti ponosni. Na ovogodišnjoj konferenciji prezentirat će se aktualni izazovi te potaknuti dijalog i potragu za rješenjima za dugoročnu zaštitu ribljih i vodenih ekosustava u Sloveniji.
U Hrvatskoj hladnovodnog instituta nema, Savez se uglavnom bavi natjecanjima, ribolovna društva prepuštena sama sebi
Nažalost, u Hrvatskoj se prvi problem javlja već u znanstvenom pristupu. Za razliku od morske akvakulture i same problematike zaštite ekosustava, ona slatkovodna ne može pronaći potporu u ustanovi tipa instituta. Kapaciteti Uprave za ribarstvo nisu dostatni za obavljanje ovog dijela poslova jer su ionako kadrovski i brojno potkapacitirani i za obavljanje trenutnih poslova koje im zakonodavstvo propisuje.
Nacionalni ribolovni savez ne prepoznaje ovu problematiku i uglavnom se bazira na sportskim natjecanjima i organizaciji rekreativnog ribolova. Problemi nabave ribe za poribljavanje, kvaliteta i briga za genetski čistim linijama, zaštita i očuvanje staništa te naravno financije – prepušteni su najvećim dijelom ovlaštenicima ribolovnih prava.