Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta (proljetnice) u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane su novčane kazne – poručuju iz Državnog inspektorata.
Zabranjeno brati proljetnice
Pojavom prvih proljetnica u prirodi iste su, zbog njihovog nježnog i atraktivnog izgleda, ljudi počeli sakupljati/uzimati iz prirode čime izravno utječu na njihovu održivost.
Strogo zaštićene vrste
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) propisuje da se vrste kojima prijeti opasnost od izumiranja, usko rasprostranjeni endemi te vrste za koje to nalažu propisi Europske unije ili drugi međunarodni propisi proglašavaju strogo zaštićenim vrstama. Te su vrste navedene u Prilogu I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16), a strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, rezati, sjeći, iskopavati, sakupljati ili uništavati, osim u iznimnim slučajevima, kao što su npr. znanstvena istraživanja, te uz posebno dopuštenje koje izdaje MZOZT.
Strogo zaštićene proljetnice su: crveni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.), velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.), mirisavi kukurijek (Helleborus odorus Waldst. et Kit. ex
Willd. ssp. laxus (Host) Merxm. et Podl.), sasa (Pulsatilla spp.) i prava kockavica (Fritillaria
meleagris L.).
Zavičajne divlje vrste
Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) regulira komercijalno sakupljanje zavičajnih divljih vrsta, ali definira i njihovo sakupljanje za osobne potrebe. Dakle, za sakupljanje ovih vrsta u komercijalne svrhe potrebno je ishoditi dopuštenje MZOZT, a sakupljanje se onda dopušta pod uvjetima i u količini koja je propisana u izdanom rješenju.
Nositelji dopuštenja dužni su na kraju godine dostaviti izvješće o sakupljenim vrstama. Dopuštenje MZOZT nije potrebno za sakupljanje ovih biljaka za osobne potrebe i za potrebe vlastitog domaćinstva, odnosno kad se njima, njihovim dijelovima ili proizvodima dobivenim od njih ne trguje niti prometuje.
Primjeri proljetnica iz Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta su: planinska biskupska kapica (Epimedium alpinum L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.), visibaba (Galanthus nivalis L.), drijemovac (Leucojum spp.), proljetni jaglac (Primula veris L.) i mali zimzelen (Vinca minor L.) te vrste ljubica (Viola spp.), šumarica (Anemone spp.) i kukurijeka (Helleborus spp.). Ove vrste nisu navedene u Prilogu I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama.
Uživajte u prirodi i budite primjer drugima!
Uživajte u prirodi i budite primjer drugima – Ne berite proljetnice. Fotografirajte ih, crtajte, slikajte i jednostavno uživajte u njima u prirodi. Na taj način nećete kršiti zakon, a i dat će primjer drugima kako čuvati okoliš i uživati u njemu.