Koliko ćemo još dugo gledati ovakvu Neretvu?
Kontroverzni hidroenergetski projekt poznat kao Gornji horizonti posljednjih je mjeseci dospio ponovno u fokus javnosti, ali ovoga puta ne samo kao investicijski pothvat, već kao potencijalno ozbiljna prijetnja jedinstvenom riječnom ekosustavu i tradicionalnim aktivnostima — među kojima su i ribolov te zdravlje i kvaliteta voda.
Što su „Gornji horizonti“?
Projekt Gornji horizonti zamišljen je još u vrijeme bivše Jugoslavije kao veliki sustav hidroelektrana, kanala i tunela u istočnoj Hercegovini. Najznačajniji dio tog sustava je Hidroelektrana „Dabar“ i niz pratećih akumulacija i tunela koji bi omogućili preusmjeravanje dijela vodnog toka iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice radi povećanja proizvodnje električne energije.
U listopadu 2025. probijen je tunel dug oko 12,2 km, što znači da su radovi ušli u poodmaklu fazu, a investitori najavljuju da bi hidroelektrana trebala biti operativna do 2027. godine.
Kako ovaj projekt ugrožava Neretvu?
Glavni problem za ekosustav i sve koji ovise o rijeci Neretvi — od poljoprivrednika do ribara i energetski nezavisnih zajednica — leži u planiranom preusmjeravanju prirodnog toka vode. Smatra se da bi ovakvi zahvati mogli:
- Smanjiti dotok vode u pritoke Neretve kao što su Buna, Bunica, Bregava i njihove pritoke;
- Povećati prodor morske vode u deltu i donji tok Neretve, što bi dovelo do salinizacije tla i gubitka plodnih polja uz rijeku;
- Povećati rizik od dugoročnih ekoloških posljedica kao što su degradacija riječne bioraznolikosti i gubitak staništa riba i drugih organizama.
To potencijalno znači da bi se tradicionalni slatkovodni ribolov sveo na minimum — voda koja je nekada bila obilna i važna za ekosustav jednostavno bi nestajala ili se drastično promijenila. Ribolovci bi se mogli suočiti s manjim ulovima, izmijenjenim migracijama riba, pa čak i s potpunim gubitkom nekih vrsta u određenim dijelovima sliva.
Reakcije i međunarodni okviri
Zanimljivo, iako projekt prelazi državne granice utjecajem, odgovor relevantnih institucija i država nije utjecao na preispitivanje projekta i njegovih posljedica.
- Republika Hrvatska aktivirala je prošlih tjedana postupak prema Espoo konvenciji, međunarodnoj Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko granica, tražeći procjenu i zaštitu svojih interesa zbog mogućih prekograničnih efekata Gornjih horizonata.
Ovaj korak znači da je Hrvatska, kao potpisnica sporazuma, formalno tražila od nadležnog tijela da projekt prođe strogu procjenu utjecaja na okoliš, uključujući i dio koji se odnosi na Hrvatsku — osobito područje doline Neretve i morskih utjecaja u krajnjem jugu zemlje.
Hidroelektrane na Neretvi (foto: YouTube)
Ribolov, voda i budućnost
Za sve nas koji svoje slobodno vrijeme provodimo uz rijeke i bistre potoke, ovakve promjene nisu samo daleka politika ili investicijski projekt — to su stvarne posljedice za ekosustave i zajednice. Mogući pad protoka vode u Neretvi znači manje hrane za ribe, manje prostora za mrijest, ali i općenito promjene u dinamici slatkovodnih organizama.
Ako se smanji prirodni dotok vode i poraste salinizacija, to značajno utječe na:
- populacije riba prilagođene slatkovodnom okolišu;
- reproduktivne cikluse i migracije;
- ekonomske aktivnosti lokalnih zajednica, uključujući ribolov i poljoprivredu;
- bioraznolikost i zdravlje cijelog riječnog kruga.
Ono što je najvažnije za sve nas koji volimo prirodu, vode i ribolov jest da budemo informirani i angažirani. Projekti poput Gornjih horizonata nisu samo daleki planovi — oni se mogu vrlo brzo pretvoriti u realnost koja određuje budućnost naših rijeka i ljudi koji o njima ovise. Zato pratimo razvoj događaja, podržavamo stručne procjene i apeliramo na sva relevantna tijela da zaštite vodne resurse koje volimo i o kojima ovisi naš način života.
Ova problematika osobito je značajna za sve koji žive uz Neretvu, ovo nije administrativna sitnica, već presedan koji može imati dugoročne posljedice. Ako se veliki hidroenergetski zahvati realiziraju bez jasne i transparentne prekogranične suglasnosti, postavlja se pitanje kakvu zaštitu u budućnosti mogu očekivati manje poznate rijeke, pritoci i njihovi osjetljivi ekosustavi u puno manjim sredinama.
Izvori:
- Hidroenergetski projekt Gornji horizonti – analiza projekta i njegove moguće štete na okoliš i rijeke (uključujući navode o suglasnosti studije utjecaja na okoliš)
- Probijen tunel u istočnoj Hercegovini u sklopu projekta – radovi na HE Dabar, tunel i utjecaj na Neretvu
- Upaljen alarm: HE Dabar gotova za dvije godine – status projekta, predviđena završetka i moguće posljedice
- Hrvatska pokrenula postupak prema Espoo konvenciji – vijest o službenom postupku koji je RH pokrenula zbog projekta Gornji horizonti
- Hrvatska pokrenula postupak zbog projekta Gornji horizonti – dodatni izvor o istom postupku
- Sud poništio građevinsku dozvolu za HE Dabar – presuda suda u Banjoj Luci zbog nepravilnosti u procjeni utjecaja na okoliš
- Ekolozi u BiH dobili presudu protiv projekta – još jedna potvrda presude o izgradnji HE Dabar zbog štetnih utjecaja
- Projekt prijeti okolišu i životu uz rijeke – komentari organizacija civilnog društva o ekološkim rizicima Gornjih horizonta
- Pozadina i opasnosti projekta (Upper Horizons) – međunarodna analiza utjecaja na deltu Neretve (engl.)