Čančara – ljepotica naših krških krajeva kojoj prijeti nestanak

Čančara (Testudo hermanni), poznata i kao grčka kornjača, jedna je od najprepoznatljivijih životinja jadranskog priobalja i dalmatinskog zaleđa. Svojim žuto-crnim oklopom i mirnim, sporim korakom, simbolizira sklad prirode Mediterana. No iza njezine tihe prisutnosti krije se ozbiljna prijetnja – sve je manje ovih kornjača u prirodi, a glavni krivac često su upravo ljudi.

Život u prirodi

Čančara (tur. çanak: zemljana posuda) naseljava suha i sunčana staništa – krške travnjake, makiju i rubove šuma. Hrani se travama, lišćem, voćem i povremeno kukcima. Dugovječna je, a spolnu zrelost dostiže tek nakon desetak godina. Takav spor životni ciklus znači da joj populacija teško podnosi gubitke.

Zašto je ugrožena?

Osim gubitka staništa zbog urbanizacije i požara, najveća opasnost za čančare dolazi ljeti – od turista i izletnika koji ih pronalaze i, misleći da im pomažu, odnose kući. Mnogi žele „suvenir iz prirode“ ili ih drže kao kućne ljubimce.
Ono što malo tko zna jest da je:

  • Zabranjeno sakupljati i zadržavati čančare – one su zakonom strogo zaštićena vrsta.
  • Čančare koje se uklone iz svog staništa često ugibaju zbog stresa, neprikladne prehrane ili klimatskih uvjeta.
  • Odrasla ženka izvađena iz prirode znači i gubitak generacija koje se nikada neće izleći.

Spolnu zrelost čančare dostižu tek nakon desetak godina

Posljedice „dobrih namjera“

Svaka čančara ima svoju teritoriju, izvore hrane i skrovišta. Premještanje izvan tog prostora gotovo uvijek završava loše. Osim toga, kornjače prenesene iz drugih krajeva mogu unijeti bolesti koje uništavaju lokalne populacije.

Kako pomoći čančari?
  • Ne dirati, ne nositi – ako je vidite u prirodi, ostavite je gdje jest.
  • Zaštititi stanište – čuvati travnjake i makiju od požara i pretjerane gradnje.
  • Prijaviti nezakonito držanje – ako netko drži čančaru bez dozvole, obavijestite nadležne institucije ili udruge za zaštitu prirode.
  • Edukacija turista – letci, ploče uz staze i društvene mreže mogu prenijeti poruku da čančara nije suvenir nego dragocjeni dio našeg ekosustava.
Ne dirajte ih!

Čančara je tihi svjedok ljepote našeg Jadrana. No, ako nastavimo uzimati ih iz prirode, vrlo brzo ta ljepota može postati samo uspomena. Prava uspomena s ljeta trebala bi biti fotografija čančare u svom domu – a ne u našem.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)