EU nema jedinstvenu regulaciju, ona je nacionalna nadležnost svake države članice.
U Europskoj uniji ne postoji jedinstveni model izdavanja i prodaje dozvola za sportski i rekreacijski ribolov na slatkovodnim vodama. Budući da se često postavljaju pitanja nadležnosti i regulacije općenito, istražili smo malo kakva je regulacija u zemljama EU.
Nedostatak jedinstvene EU regulative – nacionalna nadležnost
EU definira okvir u okviru Zajedničke ribarstvene politike (Common Fisheries Policy), ali ona se primarno odnosi na gospodarski ribolov i očuvanje morskih resursa. Športski ribolovne dozvole za slatkovodni ribolov ostaju u nadležnosti država članica, bez centralizirane regulacije.
U mnogim državama (i izvan EU) rekreacijski i sportski ribolov jesu pravno prepoznati, ali nisu uvijek odvojeni kao dvije posebne kategorije.
- Rekreacijski ribolov – ribolov u slobodno vrijeme radi užitka, opuštanja, ponekad hrane za osobne potrebe. Najčešće ga prakticiraju građani i turisti, bez natjecateljskog karaktera.
- Sportski ribolov – ribolov u sklopu sportskih udruga i saveza, često vezan za natjecanja (lokalna, nacionalna, međunarodna). Uključuje pravila sportskih saveza (npr. CIPS, FIPSed).
U praksi se rekreacijski i sportski ribolov često preklapaju – isti čovjek može vikendom loviti rekreativno, a drugog dana sudjelovati na sportskom natjecanju.
Nadležnost u EU
EU nema jedinstvenu regulaciju, ovo je isključivo nacionalna nadležnost svake države članice. Općenito, rekreacijski ribolov uređuju državna ministarstva (poljoprivrede, okoliša, ribarstva) kroz zakone o slatkovodnom ribolovu i pravilnike. Sportski ribolov koordiniraju sportski savezi (na nacionalnoj razini), ali i dalje pod nadzorom ministarstva jer se radi o korištenju ribolovnog prava.
U većini država nema posebne dozvole za sportski ribolov – razlika je više organizacijska (savezi, natjecanja) nego pravna. Izuzetak su pojedine zemlje (npr. Njemačka, Češka) gdje sportski ribolov može zahtijevati dodatne certifikate ili članstvo u savezu, ali rekreativna i sportska dozvola pravno su povezane.
Razlika je više organizacijska (savezi, natjecanja), nego pravna
Primjeri prema pojedinim državama
Pokušali smo pronaći primjere iz drugih zemalja. U nastavku prenosimo informacije prema dostupnim podacima (postoji mogućnost i detaljnije razrade, preneseno samo ono dostupno na web-u).
Hrvatska
- Dozvole se izdaju preko ovlaštenika ribolovnog prava, najčešće lokalnih udruga ili saveza. Ministarstvo poljoprivrede formalno izdaje, a prodaju ih lokalni upravitelji.
- Održava se raspodjela novca iz prihoda:
- 40 % u državni proračun (za praćenje ribljeg fonda),
- 20 % za ovlaštenike ribolovnog prava (upravljanje, edukacija, informatika),
- 40 % za HŠRS (javno djelovanje, razvoj sportskog ribolova)
Slovenija
- Ne postoji nacionalna dozvola — kupuje se licenca kod lokalnog ribolovnog kluba (tzv. “ribiška družina”). Neki klubovi rade preko platforme Ribiške Karte, dok drugi imaju vlastitu online prodaju
Švedska
- Dosta raznolika praksa, neke vode su bez licence (npr. pet najvećih jezera i obala), dok su u drugima dozvole obavezne i izdaju ih lokalni upravitelji ili klubovi
Njemačka
- Svaka savezna pokrajina (Bundesland) uredila je svoj sustav. Dozvola se zove “Angelschein” i obično se traži tečaj i ispit. Dnevne karte (“Tageskarte”) izdaju vlasnici voda ili ribolovni klubovi
Belgija (Valonija i Flandrija)
- U Flandriji se dozvola (Visverlof) može kupiti na pošti. Postoje dvije opcije: osnovna (s ograničenjima) i “velika” s više prava — cijene su otprilike 15,85 € i 50,85 €
Francuska
- Neki izvori navode cijene od 100 € za godišnju licencu s nacionalnim pokrivanjem; regionalne opcije su jeftinije (oko 65 €)
Češka
- Za turiste postoji opcija kraćih dozvola (npr. 30-dnevne), mogu se kupiti u općinama, dok za određene lokalne vode treba ići u ribolovni savez, uz eventualni ispit
“Tko prodaje” i “Tko uzima prihod”?
Prihodi iz dozvola često se raspodjeljuju između države, lokalnih upravitelja i sportskih saveza, ovisno o zemlji i specifičnoj regulativi.
| Država / Regija | Tko prodaje dozvole? | Tko uzima prihod? |
| Hrvatska | Nositelji ribolovnog prava (putem udruga) | 40 % država, 20 % upravitelji, 40 % HŠRS |
| Slovenija | Lokalni klubovi (ribiške družine) | Klubovi / lokalne zajednice |
| Švedska | Lokalni upravitelji, neki besplatno | Lokalne uprave |
| Njemačka | Pokrajine + klubovi; potrebno polaganje ispita | Pokrajine i klubovi |
| Belgija | Pošta ili lokalne institucije | Regionalni ribolovni sustav |
| Francuska | Nacionalni i regionalni savezi | Savezi/regije |
| Češka | Općine i ribolovni savez | Lokalne vlasti / savezi |
Napomena: Budući da smo glavninu podataka sakupili pretraživanjem dostupnih informacija na web-u, postoji mogućnost da dio podataka nije potpun, odnosno da postoje i dodatne regulacije i opcije. Bit ćemo zahvalni svima koji dopune ovaj članak dodatnim informacijama.