Izlov mlađi elektroagregatom iz prijašnjih vremena
Uzgojni potoci nisu nepoznanica u gospodarenju ribolovnim vodama u Hrvatskoj. Riječ je uglavnom o manjim planinskim potocima i postranim pritocima većih pastrvskih voda. Kao takvi, uglavnom uži i plići potoci, pogodni su za prirodno razmnožavanje i uzgoj pastrvskih vrsta. U literaturi i smjernicama za gospodarenje ribljim fondom uzgojni potoci često su opisani fizičkim kriterijima (npr. širina do ~3 m, dubina do ~0,5 m) i kao važna staništa za mlađ i reprodukciju riba.
Uzgojni potoci – više ne postoje u zakonu i pravilnicima
Trenutnim zakonskim propisima i podzakonskim aktima uzgojni potoci više ne postoje. Planovi upravljanja pojedinih ovlaštenika ribolovnog prava takve vode definiraju kao vode za rast i razvoj. Primjerice, u slučaju ŠRD Ogulina, kroz plan upravljanja predviđen je vid upravljanja na način da se riba iz ribolovnih voda za rast i razvoj ostavlja do veličine od 20 cm te bi se tada trebala premjestiti u vode kojima društvo upravlja. Zbog veličine ribolovnih voda za rast i razvoj ne preporuča se ostaviti ribu iznad navedenih dimenzija.
Uzgojnih potoci daju najkvalitetniju mlađ
U prošlosti se izlov uzgojnih potoka uglavnom vršio uz pomoć elektroagregata. Pojedini članovi osposobljeni su za rukovanje istim i brojna se pastrvska mlađ premještala iz uzgojnih potoka u druge pastrvske vode. Napomenimo i to da se takva riba pokazala kao najbolja za poribljavanje. Riječ je o divljoj ribi kojoj nije potrebna prilagodba u novim vodama i koja puno manje stradava od razno raznih predatora i ribojednih ptica u prvim danima nakon poribljavanja.
Premještanje i izlov dopušteni
Nažalost, trenutni zakon propustio je definirati izlov elektroagregatom. On se u iznimnim slučajevima dozvoljava u slučaju znanstveno – nastavnog ribolova. Premještanje ribe definirano je člankom 39. Zakona o slatkovodnom ribarstvu.
Premještanje ribe
Članak 39.
(1) Ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je premjestiti ribe unutar ribolovne zone za koju je dobio ribolovno pravo prema planu upravljanja:
– u slučaju promjene fizičkih, kemijskih ili bioloških svojstava ribolovne vode
– ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvih promjena
– ako to omogućuju klimatski i hidromorfološki uvjeti
– ako je premještanje ribe predviđeno planom upravljanja.
(2) Premještanje ribljeg fonda obavlja ovlaštenik ribolovnog prava, a smije koristiti i pomoć ovlaštenika povlastice za gospodarski ribolov.
(3) Odredbe iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga članka u smislu premještanja ribe u korito vodotoka odnose se, osim na ovlaštenike ribolovnog prava, i na ovlaštenike povlastica za gospodarski ribolov ako u ribolovnoj vodi na kojoj je dozvoljen gospodarski ribolov dođe do zaostajanja matica i riblje mlađi nakon mrijesta.
(4) O premještanju ribe ovlaštenik ribolovnog prava i ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov obvezni su izvijestiti ribarskog inspektora najkasnije jedan dan prije predviđenog premještanja odnosno odmah ako je premještanje ribe, zbog neposredne i trenutačne ugroženosti riba, nužno obaviti u vrlo kratkom roku.
(5) Premještanje ribe smije se obavljati isključivo ribolovnim alatima i opremom za premještanje ribe.
(6) Premještanje ribe iz stavka 1. ovoga članka smije se obaviti isključivo nakon obavijesti nadležnom inspektoru i u njegovoj nazočnosti.
(7) Ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je Ministarstvu dostaviti izvješće o količini i vrstama ribe, vremenu, mjestu i načinu ribolova i premještanja ribe, uporabi ribolovnih alata i opreme za premještanje ribe, nazočnosti ribarskog inspektora te o osobama koje su obavile premještanje ribe u roku od 15 dana od obavljenog premještanja ribe.
(8) Konstrukcijsko-tehnička obilježja ribolovnih alata i opreme za premještanje ribe pravilnikom propisuje ministar.
Najkvalitetnija mlađ dolazi iz uzgojnih potoka (foto: Tomislav Lipošćak)
Dozvoljena samo mreža potegača – alov
Ovlašteniku ribolovnog prava trenutno je dozvoljeno izlovljavati i premještati ribu samo mrežom potegačom, tzv. alovom. Isto je definirano člankom 21. Pravilnika sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu:
Ribolovni alat za premještanje ribe
Članak 21.
(1) Ovlaštenik ribolovnog prava smije koristiti ribolovni alat – mrežu alov za premještanje i spašavanje ribe u skladu s člankom 39. stavkom 2. Zakona.
(2) Mreža alov iz stavka 1. ovoga članka jest jednostruka mreža potegača, visine mrežnog tega do 6 metara, minimalne veličine oka od 2 cm računajući od čvora do čvora dužinom stranice oka.
(3) Stranica oka mreže alov iz stavka 1. ovoga članka određuje se u suhom stanju mjerenjem razmaka od 11 uzastopnih čvorova i dijeljenjem dobivenog broja sa 10, a u slučaju mjerenja stranice oka u vlažnom stanju, tolerira se razmak koji je za 5% manji od propisane minimalne veličine iz stavka 2. ovoga članka.
Jedino rješenje – elektroagregat
Nažalost, naši uzgojni potoci, odnosno vode za rast i razvoj, takve su strukture i reljefa da je rad s mrežom potegačom uglavnom nemoguć ili nema učinka. Dio društava već je prilagodio svoje planove upravljanja i samo čeka izmjene zakona da bi ih mogao provoditi. Primjerice, u slučaju ŠRD Ogulin, u planu upravljanja stoji: Zbog reljefa i strukture vodotoka te brojne vegetacije i drvenastog rašća preporuča se izlov ribe elektroagregatom uz odgovarajuće dozvole i osposobljenost.
Smatramo stoga da je nužno dozvoliti uporabu elektroagregata. Naravno, uz potrebno osposobljavanje, nadzor i prisustvo inspektora. Riječ je ionako o manjem broju ovlaštenika koji imaju mogućnost gospodarenja na ovaj način u Gorskom kotaru, dijelu Like i krškim dijelovima Primorja.
Zlouporaba agregata?
Često se spominje mogućnost zlouporabe elektroagregata. Budimo realni. Na terenu ih ima veliki broj i tko ih planira koristiti, koristit će ih bez obzira na propise. Dok ih se ne uhvati na djelu. Ovlaštenici su ti koji ih žele koristiti za unaprjeđivanje svojih voda i pastrvskih populacija.
Trenutnim zakonskim rješenjem ne pomažemo jedino ovlaštenicima, a oni koji to žele zloupotrijebit, čine to i sada i činit će i dalje.
Pastrvske vode su u problemu – pomozimo im!
Naše pastrvske vode suočene su sa brojnim problemima. Klimatske promjene, ekstremne vrijednosti i amplitude vodostaja i temperature, nestanak prirodnih mrjestilišta i kanaliziranje tokova, ribojedne ptice – samo su neki od problema. Nužno je tražiti rješenja na svim područjima. Smatramo da bi dozvola korištenja elektroagregata i revitalizacija i ponovni rad na uzgojnim potocima bili dobro rješenje. Ili barem mali pomak na bolje…
Možda ići u smjeru registriranja elektoragregata pri Ministarstvu. Ukoliko neko društvo ima u posjedu ili privatna osoba uređaj, takva se ili bavi legalnim radnja ili će ishoditi potrebne dozvole. Nešto slično kao i s oružjem u lovstvu.
Također, pitanje je tko bi provodio edukaciju? Takvo što funkcionira vani (npr. Velika Britanija) gdje postoje tečajevi raznih kategorija, no kod nas bi bio tko nadležan? Ministarstvo koje se niti ne bavi takvim aktivnostima i upito je posjeduje li stručnost, fakulteti koji kojima je u interesu da samo oni smiju loviti sa strujom, kombinacija njih dvoje?
Svakako je osposobljavanje potrebno, no postoji li interes institucija da se dogovori tko će biti nadležan.
Za kraj bi rekao da se nadam da ćemo na vrijeme vidjeti nacrt novog zakona kako bi sudjelovali u javnoj raspravi. Nade polažem u ovaj portal, jer većinu stvari saznam osobno od njega.