Prirodne rijeke u jugoistočnoj Europi, poznate po svojoj bioraznolikosti i čistim, neizmijenjenim tokovima, suočavaju se s dramatičnim pogoršanjem. Najnovije procjene pokazuju da je od 2012. do 2025. godine izgubljeno gotovo 2.450 kilometara prirodnih i skoro netaknutih riječnih tokova, što predstavlja veliki alarm za zaštitu vodenih staništa i ribljih populacija. – prenosi portal Mašina.
Što se događa s rijekama?
Nevladine organizacije EuroNatur i RiverWatch objavile su nedavno opsežnu procjenu stanja vodotoka u regiji koja obuhvaća više od 83.000 kilometara rijeka. Izvještaj pokazuje da se udio gotovo netaknutih tokova smanjio s oko 30 % prije 13 godina na samo 23 % danas — ekvivalent gubitku oko 2.450 km takvih tokova.
Glavni krivci su:
- Porast broja malih hidroelektrana – Izdašno subvencionirani projekti često završavaju na osjetljivim riječnim dionicama, fragmentirajući tokove i mijenjajući prirodnu dinamiku vode.
- Brane i regulacijski radovi – Utječu na migraciju riba, smanjuju protok sedimenta i mijenjaju temperaturne i kisikove uvjete – sve važno za populacije autohtonih vrsta.
- Ekstrakcija sedimenta – Prekomjerno vađenje pijeska i šljunka dodatno degradira stanište dna i obale, što onemogućava normalne uvjete za mrijest i hranjenje mnogih vrsta riba.
Utjecaj na riblji svijet
Prirodne, slobodno tekuće rijeke ključne su zone za život mnogih riba, posebno vrsta koje migriraju ili trebaju raznolike stanišne uvjete (npr. hladni i brzi tokovi u gornjim tokovima te sporiji i hranom bogati dijelovi nizvodno). Fragmentacija toka i promjena hidromorfologije dovode do:
- Prekida migracijskih puteva, što otežava pristup mrijestilištima.
- Gubitka staništa (npr. šljunčani nanosi i plićaci koje mnoge ribe koriste za mrijest).
- Povećanja temperature vode u stagnirajućim dijelovima iza brana, što smanjuje količinu kisika i pogoršava uvjete za osjetljive vrste.
Sve to vodi smanjenju ribljih populacija i smanjuje vrijednost voda za rekreativni i sportski ribolov.
Barijera na Bijeloj rijeci – Plitvička jezera (foto: WWF Adrija)
Pozitivni pomaci i borba za rijeke
Iako je trend gubitka prirodnih rijeka zabrinjavajući, postoje i primjeri uspješne zaštite. Primjerice, 2023. godine jedna od posljednjih divljih rijeka u regiji dobila je status nacionalnog parka, čime je blokirano gotovo 40 planiranih brana i hidroenergetskih projekata. Riječ je o rijeci Vjosi u Albaniji, jednoj od posljednjih prirodnih (divljih) rijeka u Europi
Također, kampanje i pravne pobjede ekoloških organizacija spasile su na desetine kilometara voda, što daje nadu da se negativan trend može usporiti.
Što to znači za ribolovce?
Za savjesne ribolovce, ovi podaci nisu samo brojke — oni su direktna prijetnja omiljenim vodama i osjetljivim ribljim populacijama. Pad kvalitete voda, fragmentacija staništa i degradacija ekosustava znače:
- manje zdravih riba,
- ograničenja za migracijske rute i staništa,
- veći pritisak na populacije riba zbog promijenjenih uvjeta.
Zato je važno da šira zajednica bude uključena u akcije zaštite voda i prati planove gradnje malih hidroelektrana, eksploatacije i drugih zahvata koji utječu na tokove. Aktivno sudjelovanje u lokalnim konzervacijskim inicijativama može doprinijeti očuvanju vrijednih riječnih staništa za buduće generacije.