Ribiška zveza Slovenije postavila pitanja političkim strankama i objavila odgovore

Foto: Državni Zbor

Iako sam, kao urednik ovog portala, u posljednje vrijeme nekoliko puta prozvan kako pišem protiv saveza (HŠRS) iz razloga što uspoređujem pozitivne primjere iz drugih nacionalnih saveza i uspoređujem ih s našom praksom – nastavljam s istim, u nadi da će se jednom uvriježiti mišljenje kako ono što je dobro treba podržati i usvojiti. Zakoni, stavovi i odnos prema članstvu i medijima – nisu “Sveto Pismo”. Mijenjaju se, prilagođavaju i unaprjeđuju u interesu članstva, ribolova i zaštite prirode.

Pitanja RZS-a slovenskim političkim strankama

I ovaj smo put “zavirili” kod susjeda. Točnije kod Ribiške zveze Slovenije (RZS). Kako su tijekom ožujka ove godine održani parlamentarni izbori u Sloveniji (izbori za Državni zbor Republike Slovenije), RZS je i u ovogodišnjem predizbornom razdoblju odlučio postaviti pitanja strankama koje, prema anketama javnog mnijenja, imaju vjerojatnost ulaska u parlament.

Postavili su pet pitanja koja su smatrali trenutno najbitnijima za aktivnosti slovenskih ribolovaca i udruga.

U nastavku prenosimo upit koji je upućen političkim strankama:

Poštovani/a,

Ribiška zveza Slovenije krovna je organizacija 64 ribičke organizacije diljem Slovenije i ujedno je jedna od najstarijih nevladinih organizacija u Sloveniji. Na svakim parlamentarnim izborima zanimaju nas stavovi političkih stranaka o gorućim problemima s kojima se ribolovci svakodnevno suočavaju. Po primitku, vaše odgovore ćemo također javno objaviti kako bismo gotovo 12.000 članova ribičkih organizacija informirali o vašim stavovima i prijedlozima za rješavanje tih problema u sljedećem mandatu Državnog zbora Republike Slovenije.

AD 1.

Poznajete li rad ribičkih organizacija u praksi, na terenu, i kako ga ocjenjujete? Bi li, po Vašem mišljenju, ribičke organizacije zaslužile postati proračunski primatelj pokrivanjem određenog dijela troškova koje imaju, koje kao koncesionari obavljaju većinu poslova u javnom interesu (upravljanje ribarstvom, poribljavanje, održavanje ribočuvarske službe, praćenje i poduzimanje mjera protiv neovlaštenih zahvata u vodotoke itd.), za koje država trenutno mora plaćati koncesijsku naknadu?   

AD 2.

Kako ocjenjujete zakonsku regulativu u vezi s projektiranjem, provedbom i nadzorom zahvata u vodotoke, kako ocjenjujete provedbu tih zahvata na terenu i biste li podržali ideju osnivanja institucije ili koordinacijskog tijela koje bi osiguralo koordinirano planiranje i provedbu zahvata u vodotoke uz koordinaciju između različitih dionika?

AD 3.

Fond poljoprivrednog zemljišta Republike Slovenije zahtijeva da ribičke organizacije vrate zemljište koje su legalno kupile/stekle prije osamostaljenja Republike Slovenije 1991. godine, jer je u to vrijeme imalo status društvenog vlasništva. Kakav je stav vaše stranke o obveznom besplatnom povratu legalno stečenog zemljišta u Fond poljoprivrednog zemljišta? Smatrate li da je simbolični dugoročni zakup odgovarajuće rješenje za ovaj problem, odnosno kako bismo dugoročno riješili problem zakonski propisane “nacionalizacije” koja dugoročno muči i neke druge nevladine organizacije?

AD 4.

Ribojedi (veliki kormoran, čaplja, pilastokljuna patka, obični galeb) i ribojedi mesojedi (vidra) postigli su eksponencijalni rast u posljednjem desetljeću zbog svoje zaštite, zbog čega u određenim ribolovnim područjima predstavljaju prijetnju i veliku opasnost za opstanak autohtonih i zaštićenih vrsta riba kojima se hrane, u već degradiranim staništima. Po vašem mišljenju, kako bi se ovaj problem trebao riješiti kako bi se adekvatno zaštitio riblji svijet? Biste li podržali mogućnost plašenja, uklanjanjem određenog broja jedinki iz divljine u najugroženijim ribolovnim područjima?

AD 5.

Kakav je stav vašeg klijenta o razvoju ribolovnog turizma, koji ima multiplikativne učinke, jer ne ostvaruje prihod samo od prodaje ribolovnih dozvola, već i, prije svega, od turističkog smještaja, prehrane i eventualnog vođenja? Smatrate li da su najbolje ribolovne destinacije dovoljno prepoznatljive i zaslužuju veću državnu potporu?

Odgovoran, javan i transparentan potez RZS

Na ovaj način – jasnom i transparentnom komunikacijom s političkim strankama i budućoj zakonodavnoj vlasti, slovenski savez omogućio je svim političkim akterima da se izjasne oko problematike bitne za rad saveza i ribolov općenito. Također, omogućio je, ne samo svome članstvu, nego i široj javnosti, da na jednom mjestu pronađu stavove i odgovore za njima bitna pitanja te oblikuju svoje političko mišljenje na temelju istih.

Originalni dopis RZS, ali i odgovore političkih stranaka možete pronaći OVDJE.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)