Foto: JUPP Kopački rit
Pred nekoliko dana potpisana je inicijativa za proglašenje Parka prirode “Kopački rit” u Nacionalni park “Kopački rit”.
Željko Vuković – pokretač još jedne inicijative
Inicijativu je potpisao, a prije toga i prezentirao članovima predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove Parka prirode Kopački rit, Željko Vuković. Kako sam kaže, na posljednjoj sjednici ideja je prezentirana članovima Upravnog vijeća, koji su bili oduševljeni i jednoglasno podržali inicijativu. Sada predstoji službena procedura u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje prijedlog mora stručno sagledati te izraditi elaborat odnosno stručnu studiju. Ako se sve pokaže utemeljenim, odnosno kada to dokaže struka, a Vuković je uvjeren da će dokazati, prepreka neće biti. Misli da protuargumenti, ako ih ima, nisu dovoljno jaki te dodaje da su svoj cilj zacrtali i da će biti ustrajni – prenosi Glas Slavonije.
Mr.sc. Željko Vuković državni je tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, a o ranijim njegovim inicijativama, poput jedinstvene rendžerske službe i jedinstvene ribolovnice, već smo pisali na našem portalu.
JUPP KOPAČKI RIT
Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske.
To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. Prostire se sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom granicom prema Republici Srbiji.
Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu.
Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a područje Parka prirode nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 m (dno Kopačkog jezera) do 86 m.
Reljef područja Kopačkog rita je rezultat rada vode, kako same rijeke, tako i poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom živom toku stvaraju sprudove i otoke – ade – te rukavce koje ovdje zovu ‘dunavac’ ili ‘stara Drava’. Nasuprot tome, vode na poplavnom području na jednom mjestu talože nanose, dok na drugom mjestu produbljuju teren, te cijelo područje dobiva specifičan valoviti izgled. Tako nastaju bare (tj. depresije) i grede (tj. povišena područja) koje se pružaju stotinama metara jedna pored druge. Bare i grede su uske i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi najviše 8 metara. Bare se na krajevima spajaju i preko jednog prirodnog kanala tzv. ‘foka’, te ulaze u Dunavac ili Dunav. Upravo fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara. Fokovi su često bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su preuzeli funkciju fokova.
Najstariji hrvatski park prirode
Park prirode Kopački rit, najstariji je hrvatski park prirode, koji je to postao još 1976. godine.
Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopački rit je 1993. godine uvršten na Popis Ramsarskih područja. Na toj listi su područja zaštićena Konvencijom o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica, koja je 1971. godine potpisana u iranskom gradu Ramsaru (tzv. Ramsarska konvencija). Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska punopravna članica od 1991. godine. Do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu uvršteno skoro 1700 područja koje pokrivaju preko 150 milijuna hektara. Osim na Ramsarskoj, Kopački rit je i na listi programa IBAs (Important Bird Areas). Ovaj program je razvio BirdLife International (globalno udruženje za zaštitu ptica, njihovih staništa i globalnu biološku raznolikost, koje ljude upućuje u smjeru održivog korištenja prirodnih resursa) kako bi odredio, pratio i zaštitio globalnu mrežu područja koja su važna kao staništa za ptice i ostalu biološku raznolikost. Partneri u ovoj organizaciji preuzimaju odgovornost za provođenje programa na nacionalnoj razini. Od 2004. godine, preko 7.500 područja u preko 170 država, je uvršteno na IBAs listu.
Uz to, u sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti. Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta. Područje od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove poplavnih dolina Dunava i Drave izvan obuhvata granica Parka prirode.