Već godinama primjećujemo pad populacija salmonidnih vrsta u našim rijekama u Gorskom kotaru, a osobito lipljana. Pisali smo nekoliko puta o tome. Tražili smo krivce u klimatskim promjenama, kormoranima i kemikalijama kojima se tretiraju ceste i autoceste. Međutim, posljednja istraživanja ukazuju na postojanje još jednog “krivca” na kojeg možda i nismo obraćali pažnju.
Izgradnja vijadukta zajednički nazivnik
I kad smo pisali o kemikalijama koje u naše rijeke dolaze sa cesta, uglavnom smo detektirali dijelove rijeka koji se nalaze u blizinama cesta, a osobito vijadukata koji su često najveći uzročnik širenja kemikalija kojima se tretiraju ceste u zimskim uvjetima. Međutim, nije samo zima problem. Tijekom cijele godine takve su prometnice, mostovi i vijadukti izvor kemikalije 6PPD-quinone (6PPDQ). Bilo da izravno sa mostova i vijadukata dospijeva u vodotoke ili kroz slivne i oborinske vode, ispiranjem sa cesta ili iz spremnika uz autoceste.
Izvor – automobilske gume
Ovaj nevidljivi ubojica nastaje iz automobilskih guma. Naime, 6PPD je kemikalija koja se globalno koristi kao učinkovit antioksidans u automobilskim gumama kako bi se spriječilo njihovo stvrdnjavanje i pucanje. Trenutna globalna godišnja proizvodnja i upotreba 2,3 milijarde guma plus bilijuni kilometara koje prijeđu svake godine rezultira opsežnom kontaminacijom okoliša česticama istrošenosti guma koje sadrže 6PPD.
Kada 6PPD reagira s ozonom u zraku tvori 6PPDQ. Gume se troše kontaktom s cestama, ispuštajući čestice u okoliš.
Udio 6PPD po jedinici mase gume kreće se od 0,4%-2%, a projekcija udjela 6PPD-quinone (6PPDQ), zbog interakcije s prizemnim ozonom, iznosi od 1% do 75% količine 6PPD.
Ispuštanje u rijeke i oceane u velikim količinama
6PPD i 6PPDQ ispuštaju se u rijeke i oceane u velikim količinama kroz otjecanje površinskih voda koje se kreće od 0,6 do 19 μg/L. Globalno, srednje koncentracije 6PPD i 6PPDQ kreću se od 0,21 do 2,71 μg/L i 0,21–2,43 μg/L u gradskim slivnim vodama, 0,82–6,3 pg/m i 0,54–13,8 pg/m u česticama zraka, te 31,4–831 ng/g i 9,5–936 ng/g u tlima uz cestu.
Količine otkrivene u cestovnoj prašini, podzemnim parkiralištima i automobilima bile su 4,1–429 ng/g za 6PPD i 3–227 ng/g za 6PPDQ . Osim toga, 6PPD i 6PPDQ otkriveni su na usjevima salate pri 0,75 μg/g. Zbog sveprisutnog otkrivanja 6PPD i 6PPDQ iz različitih okruženja, kontaminacija habanjem gume izazvala je veliku zabrinutost diljem svijeta i njihov potencijal opasnosti treba sustavno proučavati.
6PPDQ odgovoran za misteriozna uginuća coho lososa
Nedavne studije pokazale su da je 6PPDQ odgovoran za misteriozna uginuća coho lososa (Oncorhynchus kisutch) koja su se često događala u nekoliko gradova duž zapadne obale Sjeverne Amerike posljednjih desetljeća. Osim toga, zabilježeno je da je urbano otjecanje smrtonosno za juvenilne coho, steelhead i chinook salmonide, ali ne i srodne sockeye. Osim toga, izloženost sintetiziranom 6PPDQ ili 6PPDQ izvedenom iz slivnih voda sa cesta (∼20 μg/L) izazvala je brzu smrtnost unutar 5 sati. Smrtnost juvenilnog coho lososa kroz akutnu izloženost otjecanju s kolnika bila je povezana s cerebrovaskularnim poremećajem.
Coho losos ugiba od izloženosti otrovnoj kemikaliji koja se nalazi u gumama poznatoj kao 6PPDQ prije nego što se može vratiti u svoje izvorne potoke u okrugu King kako bi se mrijestio (Foto: King County)
Rješenje problema postoji
Znanstvenici danas rade na laboratorijskim istraživanjima kako bi bolje razumjeli i riješili otrovnu kemikaliju, poznatu kao 6PPDQ, koja ubija coho losose prije nego što stignu do svojih mrijestilišta. John Taylor, direktor Odjela za prirodne resurse i parkove okruga King (USA) rekao je kako se nedavno otkriveni 6PPDQ nalazi u svoj prašini guma. Kiša ispire otrovnu kemikaliju s cesta u vodene putove, gdje ubija odrasle losose koji se pripremaju za mrijest. Prvi ga je izolirao i identificirao Zhenyu Tian, kemičar za okoliš u Centru za urbane vode na UW Tacoma.
Prije nego što je otkriven 6PPDQ, suradnička skupina – gradovi Redmond i Tacoma, okruzi King i Kitsap, konzultantska tvrtka Herrera Environmental Inc. i akademski istraživači – udružili su se kako bi razvili novu mješavinu tla kako bi optimizirali obradu oborinskih voda. Smjesa se dobro pokazala, ali njezina sposobnost tretiranja otrovne kemikalije za gume nije testirana sve dok znanstvenici iz Odjela za vodu i zemljišne resurse okruga King i istraživač Curtis Hinman nisu dovršili nedavnu laboratorijsku studiju koja je pokazala da nova mješavina tla učinkovito uklanja 6PPDQ iz oborinskih voda.
100%-tno preživljavanje u filtriranoj vodi
Studija je pokazala da je gotovo 100% coho lososa smještenog u nefiltriranu oborinsku vodu uginulo, dok je stopa preživljavanja onog smještenog u oborinsku vodu koja je filtrirana kroz novu mješavinu tla bila 100% . Mješavina tla uključuje propisane količine pijeska, kokosovih vlakana i biougljena kroz koje se oborinska voda polako filtrira, uklanjajući zagađivače i višak hranjivih tvari dok prodire u zemlju.
Detaljniji video o napisanom pogledajte ovdje:
Utjecaj na lipljana i pastrvu?
O učincima izloženosti na potočnu pastrvu čak i pronalazimo podatke i nisu baš pozitivni. O lipljanu nešto skromnije, a većina se istraživanja bazirala na lososima. Za konkretnije i znanstveno utvrđene činjenice trebalo bi izvršiti detaljnija istraživanja. Prije svega količina 6PPDQ na našim prometnicama i slivnim vodama, ali i u našim rijekama. Osobito Gorskog kotara.
Iako smo uglavnom skloniji vikati kako je prije bilo puno više ribe u našim rijekama i sanirati posljedice, nego se baviti uzrocima i dugoročnim saniranjima nastalih šteta…
Bistro!
Izvori: