Pravo pristupa vodama kroz zemljišta u privatnom vlasništvu – U najavi novog zakona (2)

Najčešće je pristup privatnim zemljištima moguć samo – dvogledom!

Nedavno smo na našem portalu otvorili temu novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Članak je izazvao dosta pažnje. Čitanost i povratne reakcije su brojne, a mnogi su ga prenesli, neki (malo manje maštoviti) čak i prepisali… Smatramo da nije loše nastaviti pisati i rasčlanjivati pojedine teme koje su, još važećim zakonom, ostale nedorečene.

Novi zakon krajem 2026. godine?

Na stranici eSavjetovanja dana 9. listopada 2025. godine objavljeno je Savjetovanje s javnošću o Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2026. godinu. Savjetovanje je zatvoreno, a između ostalim aktivnostima, ističe se i plan donošenja novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Planirano je upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske u IV. tromjesečju 2026. godine.

Kako se navodi u razlozima donošenja novog zakona, dosadašnji zakonski okvir koji regulira slatkovodno ribarstvo donesen je 2019. godine i potrebno ga je u značajnoj mjeri unaprijediti obzirom na protok vremena i poteškoće u provedbi samog Zakona. Obzirom da se procjenjuje da će izmjene biti opsežne, prikladno je predvidjeti donošenje novog Zakona umjesto izmjena i dopuna.

Ovlasti široke, primjena ograničena

Važećim zakonom, ovlasti ribočuvara široke su. Između ostalim, navodi se sljedeće:

Ovlasti ribočuvara

Članak 33.

(1) Ribočuvar je ovlašten u obavljanju svoje službe od osobe koja obavlja sportski ribolov:

  1. zatražiti ribičku dozvolu
  2. utvrditi identitet osobe
  3. pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov
  4. privremeno oduzeti ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov.

No je li ribočuvar uvijek u mogućnosti odraditi sve što mu zakon propisuje. Nažalost, nije. I neki to dobro koriste.

Pravo pristupa ribolovnim vodama u privatnom vlasništvu

Još uvijek važeći Zakon ne uređuje ribolov na vodama koje nisu obuhvaćene ribolovnim pravom, kao niti ribolov na vodama koje se nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu ili posjedu. Točnije, člankom 7. Zakona o slatkovodnom ribarstvu navodi se sljedeće:

Pravo pristupa ribolovnim vodama

Članak 7.

(1) Ribiči, ribari, ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov, ovlaštenici ribolovnog prava, ovlaštenici rješenja za znanstveno-nastavni ribolov, ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost, selektivni ribolov i osobe koje obavljaju nadzor nad provođenjem propisa iz slatkovodnog ribolova imaju pravo pristupa ribolovnim vodama prilazima preko zemljišta koje se nalazi uz tu ribolovnu vodu.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zemljište koje je u privatnom vlasništvu, kao ni na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen.

Kako spriječiti krivolov sa privatnog zemljišta?

Iz navedenih zakonskih odredbi vidljivo je da osobe koje obavljaju nadzor nad provođenjem propisa iz slatkovodnog ribolova, u ovom slučaju ribočuvari, nemaju pravo pristupa vodi preko zemljišta koje je u privatnom vlasništvu.

Da je riječ samo o pristupu, još bi se mogle pronaći i rupe u zakonu. Primjerice, pristup okolnim putevima ili zemljištima. Međutim, više je primjera iz prakse, gdje se ribolov i krivolov, odvija sa privatnog zemljišta, iz dvorišta kuća ili vikendica. I ne samo to, imamo dokumentirane slučajeve u kojima prijave inspekciji u sudskoj praksi “padaju u vodu” jer ribočuvar nije imao dopuštenje ući na privatnu parcelu i vršiti nadzor.

Da stvar bude bolja, pojedine prakse pokazuju da su ribolovna društva i ribočuvari opomenuti i upozoreni da ulaskom na takve parcele, bez dopuštenja vlasnika, krše zakon i mogu biti kažnjeni. Najveća ironija jest upravo u tome što su vlasnici takvih parcela uz vode uglavnom i oni koji vrše krivolov.

Zemljišta u privatnom vlasništvu uglavnom bez mogućnosti kontrole

Što učiniti u duhu važećeg zakona?

Dok se ne promjene zakonske odredbe, u slučaju krivolova s privatnog zemljišta, jedina opcija je pozvati policiju koja bi mogla pristupiti u pratnji ribočuvara. U praksi, riječ je uglavnom o nemogućoj misiji. Osim u slučajevima organiziranog zajedničkog obilaska voda. U suprotnom, vrijeme potrebno za dolazak policije, većinom je dovoljno da se i krivolovci udalje i prestanu s krivolovom.

Mogućnost izmjena kroz novi zakon

Jedino logično i prihvatljivo rješenje jest dozvoliti i ribočuvarima pristup i djelovanje i na privatnom zemljištu. Naravno, ako postoji sumnja u kršenje zakona i pravilnika. Nikako nije namjera otvoriti vrata zlouporabi ovlasti. Dovoljno bi bilo samo omogućiti im nesmetani pristup i djelovanje u priobalnom pojasu. Zakon bi to mogao vrlo lako regulirati. Nekoliko metara uz obalu dozvoliti pristup i velika većina problema bila bi riješena.

To bi značilo izmjenu i novu formulaciju članka 7. dosadašnjeg zakona.

Rendžerska služba – moguće rješenje?

Već smo ranije pisali i razgovarali sa mr.sc. Željkom Vukovićem, državnim tajnikom u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, pokretačem inicijative o osnivanju jedinstvene rendžerske službe. Kako je tajnik Vuković ispravno detektirao, dosadašnje ovlasti ribočuvara i lovočuvara nisu dostatne za primjerenu zaštitu ribolovnih i lovnih resursa. Bez ovlasti i autoriteta službene osobe, oni su vrlo često nemoćni i dolaze u nezavidne situacije te su izloženi svemu i svačemu od strane neodgovornih pojedinaca.

Rendžerska služba služila bi kao nadogradnja ribočuvarskoj i lovočuvarskoj službi, uz veće ovlasti u odnosu na postojeće službe te kao pomoć carinskim i inspekcijskim službama te graničnoj policiji. Svjesni smo kako je riječ o “velikom zalogaju” koji podrazumijeva veći broj educiranih ljudi te brojne izmjene dosadašnjih zakonskih rješenja.

mr.sc. Željko Vuković, pokretač inicijative o osnivanju jedinstvene rendžerske službe

Nastavljamo s analizom starog i prijedlozima novog zakona

Ovim člankom nastavljamo s analizom nedostataka postojećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu i prijedlozima poboljšanja u najavi novog. Možda se nećemo svi oko svega složiti, ali sve vas pozivamo da se uključite prijedlozima, kritikama i konstruktivnim idejama. Možda se nešto i pokrene, a možda i potaknemo one koji bi trebali razmišljati i raditi na ovaj način da se uključe…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)